Čelnici najvećih banaka u Hrvatskoj: Nikad nismo bili ovako otporni na krize

Na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji 'Financijsko tržište' koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji održan je okrugli stol na temu otpornosti bankarskog sustava na promjene kamatnih stopa. Čelni ljudi najvećih banaka u Hrvatskoj analizirali su trenutno stanje bankarskog sustava i zaključili da klijenti mogu biti mirni.

Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, u uvodnom je predavanju analizirao probleme u kojima su se našle američke banke i postoji li rizik takvog scenarija u Hrvatskoj. Naglasio je da je velika razlika između američkog i europskog bankarskog sustava.

„Može li se slučaj Silicon Valey Banka (SVB) dogoditi u EU? Ne! SVB je imao je 94 posto neosiguranih depozita, a toga u Europi nema“, naglasio je Odak. Međutim, dodao je, može se dogoditi dugoročno smanjivanje profitabilnosti pojedinih banaka, koje bi u konačnici u ekstremnom slučaju moglo dovesti i do njihove sanacije.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) podsjetio je da višak likvidnosti u hrvatskom bankarskom sustavu oko 14,1 milijarda eura, što dovoljno govori o stabilnosti hrvatskih banaka. „No, u slučaju propasti američkih banaka, pojavio se novi rizik – društvene mreže. Američke banke su brže propale zbog panike koja se širila. Nije novost utjecaj medijskih objava na stabilnost bankarskih sustava. Možda će banke ubuduće su sustav upravljanja rizicima uključiti i ove rizike“, istaknuo je Badurina.

Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, rekla je kako su banke otporne na šokove te da je naš financijski sustav je stabilan. „Prijenos rasta kamatnih stopa u Hrvatsku, pogotovo na depozite, gotovo je najsporiji u eurozoni. Taj će se utjecaj tek vidjeti, no banke će se prilagođavati kroz ponudu depozita i kredita“, rekla je Keserić.

Nikola Mikša, član Uprave OTP banke podsjetio je da u posljednjih 40-etak godina imamo dugoročno kontinuirano smanjenje referentnih kamatnih stopa u SAD-u i EU. „Sada se dogodio obrat. Inflacija raste, središnje banke moraju reagirati i dižu kamatne stope. U takvim trenucima važno je adekvatno uravljati viškovima likvidnosti“, kazao je Mikša.

Andrea Pavlović, članica Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), napominje kako banke upravljaju kreditnim rizicima vrlo kvalitetno. „Banke bi trebali prilikom kreditiranja stanovništva već imati pretpostavke kako će se stope kretati u budućnosti kako bi zaštitile klijente, ali i sebe“, rekla je Pavlović. Ističe kako njihove analize pokazuju da još uvijek rizik prelijevanja kamatnih stopa nije toliko značajan, a Nacionalna referentna stopa (NRS), koju su klijenti ugovarali prije uvođenja eura, je još jedan mehanizam dodatne zaštite.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, ponovio je da su visoka likvidnost i kapitaliziranost banaka garancija sigurnosti. „Pozitivan element rasta referentnih kamatnih stopa je taj da one više nisu negativne. Štednja do sada nije bila motivirajuća i napokon smo u zoni pozitivnih kamatnih stopa“, rekao je Schoefboeck. Istaknuo je da je u Erste banci limitiran utjecaj kreditnog rizika s obzirom na to da je 85 posto gotovinskih kredita plasiran uz fiksnu kamatnu stopu, a preko 70 posto stambenih kredita je ili potpuno ili djelomično 'fiksiran'.

Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, naglasio je kako je ulazak Hrvatske u europodručje i u Schengen u Europi dočekan pozitivno te da postoje najave velikih investicija. I, naravno, hrvatski bankarski sustav je stabilan. „Propuh ti ne može ništa ako si zdrav, ali ako si boležljiv, onda si u problemu. Tako je i s rizikom prelijevanja kamatnih stopa na kreditni rizik. To je taj propuh, a mi smo zdravi“, zaključio je Vlaho.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke, naglasio je da je prosječna kapitaliziranost hrvatskog bankarskog sustava 25 posto, što je značajno više nego u EU. „Sve kredite koje plasiramo imaju fiksnu kamatnu stopu. Naši klijenti nemaju rizike. Mi, banke, moramo upravljati rizicima, pogotovo kamatnim rizikom kako bi zaštitili klijente, ali i svoje poslovanje“, zaključio je Žižek.

Konferencija se nastavlja u petak 19. svibnja.