Bruto dobit banaka u prvom tromjesečju pala 22,7%

Usporedba privremenih nerevidiranih podataka za kreditne institucije u prvom tromjesečju ove godine s onima za isto razdoblje lani pokazuje, naime, da je bruto dobit banaka u prva tri mjeseca ove godine za 22,7 posto manja nego u prvom kvartalu 2019.

Podaci središnje banke za prvo tromjesečje odnose se na 20 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu, što je jedna manje nego u istom razdoblju lani. Naime, HPB je početkom travnja prošle godine pripojio Jadransku banku.

Ti podatci pokazuju i da je u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina banaka u Hrvatskoj porasla za 2,82 posto, na 437,82 milijarde kuna.

Po privremenim nerevidiranim podacima na dan 31. ožujka 2020. godine, ukupno je 16 banaka poslovalo s bruto dobiti, a četiri s gubitkom.

Najveću bruto dobit na kraju prvog tromjesečja imala je Zagrebačka banka, 531,4 milijuna kuna, što je 15,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.

PBZ za prvo tromjesečje ove godine iskazuje dobit iz poslovanja koje će se nastaviti (prije poreza) u iznosu od 270,2 milijuna kuna, što je za 16,4 posto manje nego u istom razdoblju godinu prije.

OTP banka je imala 155,4 milijuna kuna bruto dobiti, što je pad dobiti za 29,1 posto.

Četvrta i peta banka po visini dobiti prije poreza među rijetkima su koje bilježe rast dobiti. Tako Erste&Steiermaerkische bank bilježi rast bruto dobiti za 69,4 posto, na 146,9 milijuna kuna, dok je rast kod Addiko banke bio blaži, za 4,5 posto, na 87,7 milijuna kuna.

Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) prvo je tromjesečje završila s bruto dobiti od 38,98 milijuna kuna, što je 53,4 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Po podacima središnje banke, nakon što su prvo tromjesečje lani dvije banke zaključile s gubitkom ove je godine taj broj povećan na četiri, a one iskazuju ukupni gubitak od gotovo 25 milijuna kuna.

Pritom najveće gubitke bilježe Sberbank, 13,8 milijuna kuna, te Raiffeisenbank Austria (RBA) 8,5 milijuna kuna. S gubitkom su u prvom tromjesečju ove godine poslovale i J&T banka (2,1 milijun kuna) te Samoborska banka (688 tisuća kuna).

Po privremenim podacima HNB-a, tri stambene štedionice su u prvom tromjesečju ostvarile ukupnu dobit od 15,2 milijuna kuna.

Zbroje li se podaci o poslovanju banaka i stambenih štedionica, bruto dobit svih kreditnih institucija na kraju ožujka ove godine iznosi 1,27 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosila 1,63 milijarde kuna.

Analitičari središnje banke u najnovijoj publikaciji "Makroprudencijalna dijagnostika" napominju kako je unatoč neizvjesnosti u vezi s posljedicama korona krize, stabilnost bankovnog sustava osigurana visokim razinama likvidnosti i kapitala te visokom pokrivenošću neprihodonosnih plasmana. Međutim, dodaju, utjecaj pandemije koronavirusa već se počeo manifestirati u kratkoročnim pokazateljima poslovanja banaka, premda su ti negativni učinci u ovoj fazi znatno ublaženi mjerama HNB-a i Vlade.

"U idućem razdoblju smanjit će se profitabilnost banaka zbog pada kamatnih prihoda i većih troškova ispravaka vrijednosti, što s još uvijek prisutnim nepoznanicama oko budućih troškova sudskih sporova povećava kratkoročne rizike u financijskom sustavu", naveli su.

Udio tzv. loših kredita nastavlja padati

Procjenjuju i kako će nepovoljna gospodarska kretanja zaustaviti trend zamjetnog poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja banaka. Unatoč relaksaciji propisa HNB-a o klasifikaciji loših plasmana, zbog koje se ne očekuje njihov zamjetan porast u prvih godinu dana, nepovoljna gospodarska kretanja ipak bi se u idućem razdoblju mogla odraziti i na njihov porast, navode u najnovijoj publikaciji.

Podaci za prvo tromjesečje ove godine pokazuju, ipak, nastavak pada udjela tzv. loših u ukupnim kreditima, na 5,39 posto krajem ožujka ove godine. To je za 0,14 postotnih bodova manje nego krajem prošle godine, a 2,01 postotni bod manje nego krajem ožujka 2019. godine.

Po podacima HNB-a, u sektoru nefinancijskih društava krajem ožujka je udio loših kredita bio 12,86 posto, što je u odnosu na tromjesečje ranije smanjenje za 0,79 postotnih bodova, a na godišnjoj za 6,73 postotna boda.

U sektoru stanovništva udio loših kredita krajem prvog tromjesečja iznosio je 5,75 posto, što je 0,14 postotnih bodova manje na tromjesečnoj, a 0,91 postotni bod manje na godišnjoj razini.

Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja. Po podacima HNB-a, banke su u prva tri mjeseca ove godine prodala ukupno 311,3 milijuna kuna potraživanja.