GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji
KREDITI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2020 / 12:26
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Podaci o kreditnoj aktivnosti zaključno sa srpnjem pokazuju da izbijanje pandemije i recesije u Hrvatskoj nije dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8% više nego u srpnju 2019.

Jednostavni prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci također je iznosio 3,8%, dok je isti pokazatelj za prvih sedam mjeseci 2019. iznosio 2,7%, kaže se u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka "HUB Pregled 3".

Ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili su oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što je 4,1% više nego u srpnju 2019. i 0,5% više nego prije izbijanja krize COVID-19 potkraj veljače. Stambeni krediti su zabilježili rast od visokih 8,8% u odnosu na srpanj prošle godine. O održavanju ovog segmenta kreditne aktivnosti u krizi svjedoči stopa promjene u odnosu na zadnji pred-krizni mjesec veljaču, koja iznosi 3,4%. Podaci pokazuju da je ove godine zbog tržišne aktivnosti znatno povećan udjel stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu (s 43,1% na 44,3%), pri čemu je rastao i udjel čistih kunskih stambenih kredita (s 30,5% na 31,3%).

Krediti poduzećima iznosili su 85,6 milijardi kuna na kraju srpnja, što je 5% više nego u srpnju 2019. i 2,2% više nego prije izbijanja pandemije u veljači. Krediti su naglo povećani na samom početku zatvaranja u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti.

Kreditnu aktivnost možemo mjeriti na nekoliko načina – preko stanja ukupnih plasmana u bilancama banaka, preko stanja kredita po pojedinim sektorima, uz pomoć iznosa novoodobrenih kredita i uz pomoć obračuna kreditnih transakcija.

Spomenuti načini mjerenja upućuju na isti zaključak: nakon početka krize u ožujku 2020. banke su održale kreditnu aktivnost približno na pred-kriznoj razini, a u nekim tržišnim segmentima, kao kod stambenih kredita stanovništvu, kreditni rast je ubrzan.

Važno je naglasiti kako stanja kredita u bilancama često ne prikazuju stvarnu sliku zbog promjenjive dinamike otplata, učinaka vrednovanja i prodaja kreditnih portfelja. Bruto novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli su 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2% više od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju 2019. Banke su zadovoljile naglo povećanu potražnju za kratkoročnim kreditima za likvidnost od kojih je dio u međuvremenu vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita. Otud potječe velika razlika između stopa rasta novoodobrenih (tok) i neto kredita u konsolidiranoj bilanci bankarskog sustava (stanje). Nasuprot tome, u sektoru stanovništva nije zabilježeno pojačano oslanjanje na kratkoročne izvore financiranja (prekoračenja, kreditne kartice i sl.) te je bruto tok novoodobrenih kredita u istom razdoblju blago smanjen za oko 1%.

Krediti stanovništvu također su se nalazili pod slabijim utjecajem zahtjeva za moratorije i refinanciranje proteklih mjeseci. Prema podacima HNB-a do kraja srpnja pravne osobe su zatražile moratorije ili refinanciranje za izloženosti u iznosu od oko 29 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 24,8 milijardi ili 85,6% od ukupno zatraženog iznosa i 29% od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima. Građani su podnijeli zahtjeve u iznosu od mnogo manjih 9,3 milijarde kuna, od čega su mjere odobrene za izloženosti u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 82,8% od ukupno zatraženog iznosa i 5,7% ukupne kreditne izloženosti. Preostali zahtjevi nisu svi odbijeni već su se većinom nalazili u obradi u trenutku prikupljanja statistike.

O stvarnim kreditnim tokovima najbolje je zaključivati na temelju podataka o neto kreditnim transakcijama, koji od novoodobrenih kredita oduzimaju otplate (te stoga nisu pod utjecajem refinanciranja) i sve učinke vrednovanja. Neto kreditni tokovi izrazito variraju na mjesečnoj razini pa ih zbog toga promatramo uz pomoć 12-mjesečnog prosjeka. Podaci na slici pokazuju da unatoč uzletu kreditiranja države, što je očekivani trend u krizi, nije došlo do istiskivanja kredita privatnom sektoru. Prosjeci za neto kreditne tokove stanovništvu i poduzećima zadržali su se u pozitivnoj zoni i do srpnja nisu pokazali očitu tendenciju smanjenja.

Tagovi: hrvatske banke, kreditiranje, Hrvatska udruga banaka, potrošački krediti, stambeni krediti
PROČITAJ I OVO
Ukupna neto dobit banaka u 2020. više nego prepolovljena
LOŠA GODINA
Ukupna neto dobit banaka u 2020. više nego prepolovljena
ZAGREB - Ukupna neto dobiti kreditnih institucija u Hrvatskoj u prošloj godini dosegnula je 2,7 milijardi kuna, što je za 53,1 posto manje nego u 2019., priopćila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).
Dejan Donev preuzima digitalno poslovanje Erste banke i članica grupe
KARIJERE
Dejan Donev preuzima digitalno poslovanje Erste banke i članica grupe
ZAGREB – Dejan Donev, dosadašnji voditelj Tima za digitalnu transformaciju, koji je razvio jedinstvenu aplikaciju na tržištu - KEKS Pay, od 1. ožujka preuzima novu ulogu u Erste banci.
HNB: Depoziti građana porasli za 13,8 milijardi kuna u odnosu na siječanj 2020.
DEPOZITI
HNB: Depoziti građana porasli za 13,8 milijardi kuna u odnosu na siječanj 2020.
ZAGREB - Ukupni depoziti kućanstava dosegnuli su u siječnju 226,3 milijarde kuna i porasli u odnosu na siječanj prošle godine za 13,8 milijarda kuna odnosno 6,5 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u novom komentaru monetarnih kretanja.
Zagrebačka banka ponovno najbolja u privatnom bankarstvu u Hrvatskoj
NA VRHU
Zagrebačka banka ponovno najbolja u privatnom bankarstvu u Hrvatskoj
ZAGREB - Zagrebačkoj banci dodijeljeno je još jedno priznanje za najbolje privatno bankarstvo prema istraživanju Euromoneyja 2021.
Fauci: U ožujku počinjemo ispitivati Modernino cjepivo protiv južnoafričkog soja
NAJAVE
Fauci: U ožujku počinjemo ispitivati Modernino cjepivo protiv južnoafričkog soja
WASHINGTON - Sredinom ožujka u Sjedinjenim Državama počinju ispitivanja cjepiva koje je laboratorij Moderne razvio protiv južnoafričkog soja, rekao je Anthony Fauci, savjetnik Bijele kuće.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE