GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke počele spuštati kamate na dio kredita građana

Banke počele spuštati kamate na dio kredita građana
KAMATNE STOPE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.06.2020 / 08:00
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS) od 1. srpnja u Zagrebačkoj banci snižavaju se promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima, priopćila je Zaba, da bi odmah potom o smanjenju kamata na postojeće kredite izvijestila i Hrvatska poštanska banka.

Vijest o smanjenju kamata, bez obzira što je to smanjenje relativno malo, lijepo zvuči u eri borbe protiv recesije uslijed blokade zbog koronavirusa, kada se svi pribojavamo što će donijeti budućnost. Zaba i HPB – a očekuje se da će slično postupiti i ostale banke – naravno samo slijede izračun nacionalnih referentnih stopa što ga je prošli tjedan »izbacila« Hrvatska narodna banka, a koji je pokazao da su izvori financiranja banaka još malo pojeftinili.

Misli se prije svega na bankarske depozite, na koje su kamate sve niže, gotovo nepostojeće, međutim, bez obzira na to oni rastu, odnosno raste onaj njihov dio koji građani deponiraju na tekućim računima. Dakle, banke sve manje kamata daju, što je HNB »verificirao« putem NRS-a, pa onda to moraju preslikati i na kamate koje uzimaju, a u dijelu kredita čiju osnovicu tvori ta nacionalna stopa, vezana uz domaće depozite, piše Novi list.

U Zabi kažu da će se na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjiti za 0,08 postotnih poena, dok će se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjiti za 0,06 postotnih poena. Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih banka koristi šestomjesečnu NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,06 postotnih poena, a za kredite vezane uz euro smanjenje će iznositi 0,05 postotnih poena. Sve će klijente do 15. lipnja obavijestiti o smanjenju, umanjenoj visini anuiteta i novom otplatnom planu. HPB dakle također od 1. srpnja snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom. Snižava ih u skladu s padom NRS-a za kune od 0,08 postotnih poena i eure od 0,06 postotni poena. Time se nastavljaju smanjivati anuiteti za korisnike kredita HPB-a s promjenjivom kamatnom stopom, vele u ovoj banci.

Inače, HNB je krajem svibnja objavio taj novi NRS, većina indeksa bila je smanjenja, i to od 0,01 do 0,04 postotna boda. Dva najzastupljenija indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima, šestomjesečni NRS1 za eure, smanjen je za 0,02 postotna boda, a šestomjesečni NRS1 za kune za 0,03 postotna boda. Banke su dakle sada i nešto više smanjile kamate od onoga za koliko je pao NRS. To se dakle odnosi na onaj dio kredita s promjenjivom kamatom koja u sebi ima nacionalnu stopu (NRS), no pitanje je što će biti s kreditima koji su vezani uz euribor, što je međubankarska kamatna stopa u eurozoni, koja ovisi o referentnoj stopi Europske središnje banke (ECB), te količni novca u optjecaju. I u eurozoni su referentne stope, ECB-ova, pa onda i euribor, sve niže, pa i negativne, dok je količina novca u optjecaju sve veća zbog intervencija kojima ECB želi spriječiti recesiju uslijed pandemijskog šoka.

U Zabi su sumirali da je od prve objave NRS-a 7. prosinca 2012., ta stopa smanjena već petnaesti put zaredom. Kamatne stope umanjene su između 1,91 i 2,20 postotna poena za kune te između 3,02 i 3,08 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima. NRS je prosječni trošak financiranja bankarskog sektora. NRS1 predstavlja troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih osoba, a NRS2 troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora. Sljedeće usklađenje bit će početkom 2021. I u HPB-u tumače da NRS-i služe kao indeks za određivanje varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite, te se kontinuirano snižavaju.

Potražnja za novcem, prije svega od strane javnog sektora, država, biti će sve veća, jer su karantene izazvale velike udare na nacionalna gospodarstva i izazvale velike rupe u proračunima. ECB je već upozorio na velike rizike od nove dužničke i financijske krize, pa i u bankarskom sektoru, koji sada mora biti iznimno kapitaliziran da bi podnio udarce u vidu rasta nenaplativih kredita, moratorija i drugih izvanrednih mjera koje su provedene da bi se kućanstvima i poduzećima olakšalo da prebrode krizu.

No, ECB želi olakšati maksimalno: odlučno je povećao programe kupnje imovine država članica eurozone, sa 750 milijardi eura, za još 600 milijardi eura, na ukupno 1.350 milijardi eura, što je zaustavilo paniku na tržištima i ulilo povjerenje u akcije monetarnih vlasti, a sve će se valjda pozitivno odraziti i na tržišta u nastajanju, periferne ekonomije, kako ih vole nazivati, a među kojima je i naša ekonomija, koja ovisi o kretanjima u eurozoni. Tamo su nam glavni vanjskotrgovinski partneri, ali i dio izvora financiranja.

Hrvatska i sama čeka »priključak« za eurozonu, odnosno ulazak u ERM2 sustav početkom srpnja. Stres-test ECB-a nad domaćim bankama pokazao je da su itekako dobro kapitalizirane, i za redovno poslovanje, i za stresni scenarij, a što je najvažnije dvije rejting agencije, prvo Standard&Poor’s a potom Fitch zadržale su naš rejting u investicijskom, na BBB minus skali, uz stabilne izglede. Sve to daje nadu da ćemo se zadužiti »uspješno«, odnosno da premija za rizik neće (previše) porasti. A kako se bude zaduživala država, odnosno kakav je njen rejting, prenijet će se to i na sve ostale subjekte u državi, banke, poduzeća, a onda posredno i građane.

Ukratko, pritisak na rast kamatnih stopa u eurozoni postoji, stope su minimalne, nulte ili negativne, te postoji šansa da porastu, međutim, kako sada stvari stoje – nekih šokova ne bi trebalo biti. Član izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta u intervjuu koji je prenijet na stranicama banke izrijekom kaže da je postalo jasno da će ECB poduzeti odlučnu akciju, te da »neće dozvoliti pooštravanje financijskih uvjeta da dodatno optereti gospodarstvo eurozone.« Drugim riječima, novca će biti dovoljno i za pojačane potrebe.


Ne bude li ponašanje država pretjerano »iskakalo«, monetarna politika neće biti ta koja će ih dodatno opteretiti. Zatražili smo na ovu temu i stručni komentar Alena Kovača, direktora Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci. Kovač kaže da »u ovom trenutku možemo predvidjeti da će se na globalnoj razini i dalje zadržati trend niskih kamatnih stopa koji je započeo prije nekoliko godina, a traje i danas.« Stoga će, veli, »dio kamatne stope koji je određen referentnom kamatnom stopom, kao što su Euribor ili NRS, vjerojatno ostati stabilan«.


– Sigurno je da će povećanje neizvjesnosti u određenoj mjeri utjecati na trend daljnjeg pada kamatnih stopa, koji bi privremeno mogao biti zaustavljen, dok bi ulaskom u eurozonu te uklanjanjem tečajnih rizika, i kamatne stope trebale padati, odnosno one bi trebale biti niže unatoč činjenici da je važan i individualni rizik zemlje, zaključuje Kovač.

Tagovi: kamatne stope, hrvatske banke, Hrvatska poštanska banka, Zagrebačka banka, eurozona, Europska središnja banka, Alen Kovač, nacionalna referentna stopa
PROČITAJ I OVO
Mustier odlazi iz UniCredita u travnju 2021.
EPILOG
Mustier odlazi iz UniCredita u travnju 2021.
MILANO - Glavni izvršni direktor UniCredita Jean-Pierre Mustier odlazi iz UniCredita nakon isteka mandata u travnju 2021. godine.
OTP u Srbiji: Krediti na godišnjem nivou porasli 14%
RAST
OTP u Srbiji: Krediti na godišnjem nivou porasli 14%
BEOGRAD - Uprkos otežanim uslovima poslovanja usled pandemije, u trećem kvartalu ukupni neto krediti OTP Grupe u Srbiji iznosili su 3,6 milijarde evra.
Promjene u Upravi Zagrebačke banke
UPRAVA
Promjene u Upravi Zagrebačke banke
ZAGREB - Nadzorni odbor Zagrebačke banke na svojoj sjednici održanoj 27. studenog 2020. donio je odluku o imenovanju članova Uprave Zagrebačke banke na mandatno razdoblje do isteka tekućeg mandata Uprave Banke, odnosno do 7. veljače 2023.
Produljenje moratorija: Banke suzdržane
MORATORIJ
Produljenje moratorija: Banke suzdržane
ZAGREB - Banke su zasad vrlo suzdržane, uz objašnjenje da samo slijede upute Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA i napomenu da će oni koji budu imali teškoća pri otplati kredita moći i dalje ugovoriti odgodu.
Previranja u vrhu UniCredita, Mustierova pozicija nesigurna
STRATEŠKI SUKOBI
Previranja u vrhu UniCredita, Mustierova pozicija nesigurna
MILANO - Rasprava unutar Upravnog odbora UniCredita koja se tiče strateških odluka nastavit će se i idućih dana. Današnji razgovori očito nisu iznjedrili ništa konkretno.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE