Badurina: HPB nastavlja promatrati potencijalne akvizicijske prilike

Marko Badurina, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, govori o najboljem razdoblju u povijesti banke i planovima za budućnost.

Kako biste ocijenili rezultate HPB-a u posljednje dvije godine? Nastavlja li se i ove godine trend rasta?

Nakon nekoliko uzastopnih godina u kojima su ostvareni najbolji rezultati u našoj korporativnoj povijesti, HPB je u 2022. nastavila rekordno s najboljim poslovnim i financijskim rezultatima čime je potvrđen trend iz prethodnih godina u svim kategorijama bilance, pa je HPB postala ozbiljan izazivač za ulazak među pet najvećih banaka na domaćem tržištu. HPB Grupa je ujedno u 2022. ostvarila najveću dobit u svojoj povijesti, u iznosu od 128 milijuna eura, a u prvom tromjesečju 2023. postignuti su novi rekordi iz redovitog poslovanja s neto dobiti od 20,3 milijuna eura što je značajno više od dosad zabilježenog najboljeg operativnog rezultata za tromjesečje, a uskoro će biti objavljeni rezultati i za prvo polugodište.

Konzistentnost u isporuci dobrih rezultata je prepoznata i od investicijske javnosti, pa je tako tržišna kapitalizacija od početka rujna 2019., kada sam imenovan na funkciju predsjednika Uprave u HPB, do danas povećana 2,5 puta, uz snažni interes za dionicu za što smo u 2022. dobili nagradu od ZSE za dionicu s najvećim porastom volumena trgovanja.

Što je doprinijelo snažnom rastu bilance?

Primarni razlog brzog i snažnog rasta HPB je akvizicija Nove hrvatske banke zbog čega je imovina HPB Grupe u 2022. porasla za 1,84 milijarde eura, ali zanimljivo je da je istovremeno ostvaren i značajan organski rast HPB kao matice – za 0,88 milijardi eura. Kao rezultat ovog kombiniranog anorganskog i organskog rasta HPB je s uključenom Novom hrvatskom bankom banka s najvećim relativnim poratom imovine u posljednje četiri godine, a samostalno druga najbrže rastuća banka.

Sve to ne bi bilo moguće bez orijentacije HPB tima na agilnost stvaranje kvalitetnih odnosa s klijentima zbog čega je ostvaren porast kreditnog portfelja u gotovo svim segmentima, što nije ostvareno na poluzi rizičnog kreditiranja jer NPL dio portfelja također pokazuje pozitivna kretanja.

Koje rezultate u srednjem roku očekujete od netom integrirane Nove hrvatske banke?

Pripajanje Nove hrvatske banke HPB-u koje je realizirano početkom ovog mjeseca označava početak naših novih zajedničkih uspjeha. HPB s pripojenom Novom hrvatskom bankom sada posluje kao jedna, snažna banka s jedinstvenom ponudom proizvoda i pod jednim brandom te s optimizmom gledam na naredno razdoblje. Nakon rekordnog rezultata u prošloj godini, vjerujem kako će sinergijski učinci donijeti brojne benefite za naše klijente, dioničare i zaposlenike.
HPB nastavlja s razvojnim aktivnostima koje za cilj imaju daljnju izgradnju snažne i moderne banke koja prati trendove i uvodi nova tehnološka rješenja te osigurava klijentima brzo, jednostavno i sigurno korisničko iskustvo.

Banke su od prvog dana bile veliki zagovornici eura, zbog smanjenja tečajnih rizika, valutno induciranog kreditnog rizika, čak i nauštrb izgubljenih mjenjačkih prihoda. Što konkretno uvođenje eura, pa i ulaz u Schengen, znači za HPB?

Postojali su određeni jednokratni troškovi uvođenja eura za banke, gospodarske subjekte i državne institucije, no učinci prelaska na novu valutu su snažni i pozitivni te će koristi daleko nadmašiti troškove. Ulaskom u eurozonu ostvaruju se benefiti za gospodarstvo i stanovništvo, smanjuje se valutni rizik odnosno valutno inducirani kreditni rizik, troškovi zaduživanja su manji nego što bi bili da nismo ušli u eurozonu čemu svjedoče iskustva iz zemalja poput Poljske ili Madžarske gdje su kamatne stope na stambene kredite dvostruko i više nego dvostruko više nego kod nas. U svakom slučaju, lakša dostupnost kapitala bi u konačnici moglo pružiti dodatne mogućnosti u segmentu cjenovne politike da bi naši proizvodi bili konkurentniji.

Stoga smatram da je 2023., kao godina ulaska u EMU i Schengen, Hrvatskoj donijela nove prilike za poslovni uspjeh za naše izvoznike i rast realnog dohotka građana, a Hrvatskoj poštanskoj banci priliku za potvrdu tržišnog značaja na bazi nastavka rasta i dobrih trendova.

Kako biste komentirali ocjene HNB-a da zbog oslobađanja velike likvidnosti realno nema potrebe za dizanjem kamatnih stopa?

Likvidnost je faktor koji determinira kamatne stope, ali nije jedini. Neovisno o tome, u Hrvatskoj krajnje kamatne stope za klijente, građane i tvrtke, rastu manje nego što bi rasle da nismo ušli u eurozonu; taj je rast i sporiji i manji nego u drugim zemljama jer je Hrvatska specifična po suficitu tekućeg računa bilance plaćanja i kapitalnog računa.

Naše tržište je iznimno konkurentno, a demografski trendovi nepovoljni. Ukoliko se potražnja smanjuje banke su primorane konkurirati, a to je prostor za smanjenje kamatnih marži.

Već neko vrijeme traje rast cijena nekretnina u Hrvatskoj. Jesu li opravdana strahovanja od pucanja nekretninskog balona?

Ne vjerujem da će se dogoditi ništa dramatično jer razina stambenih kredita koju imamo danas nije bitno veća od 2008. godine, što znači da porast cijena nije bio ostvaren isključivo temeljem poluge i duga, nego je reflektirao i aspekt inozemne potražnje, posebice nakon ulaska u EU 2013. godine. Stoga vjerujem da bi korekcija na nekretninskom tržištu mogla biti blaga i ne bi trebala dovesti do bilo kakve destabilizacije.

Razmatra li HPB daljnje akvizicije na hrvatskom tržištu i koje bi bile mete?

HPB temelji svoj razvoj na organskom, ali i anorganskom rastu te smo po oba temelja postigli izvrsne rezultate. Djelujemo u skladu s globalnim trendovima konsolidacije tržišta te ćemo i nakon pripajanja NHB-a nastaviti gledati buduće potencijalne opcije, bilo u našoj ili sličnim industrijama.

Kako HPB kapitalno "stoji"? Može li bez pretjeranog pritiska odraditi potencijalnu akviziciju?

Kontinuirano obaramo vlastite povijesne rekorde i jačamo Banku po svim ključnim parametrima internim povećanjem kapitala kroz konzistentno dobru profitabilnost. Uzimajući u obzir stečena iskustva i know-how, potencijalna akvizicija ne bi bila neostvariv cilj, a banci bi mogla donijeti nove financijske i komercijalne benefite. Naravno da to ovisi o cijeni, raspoloživom kapitalu i vremenu pripajanja kako bi se spremno reagiralo na moguću priliku.

Nedavno ste na primjeru kolapsa američkih regionalnih banaka primijetili kako će banke možda ubuduće morati uključiti i rizike vezane uz društvene mreže. Mislite li da bi i u Hrvatskoj taj dio javnosti mogao biti toliko utjecajan na rad banaka?

Smatram da banke u svoje sustave upravljanja rizicima trebaju uključiti i tzv. rizik društvenih mreža, odnosno javnih objava, jer neovisno o njihovoj vrsti, jesu li to društvene mreže, forumi ili mediji, bitno je da su danas sve vrlo dostupne širokim krugovima.

Banke moraju sve aktivnije komunicirati oko svog poslovanja s klijentima i prema javnosti, kroz edukacije i transparentno informiranje, jer je izgrađeno povjerenje temelj svakog poslovanja i jedina prevencija paničnim reakcijama u trenucima neizvjesnosti.