Plenković američkim ulagačima predstavio prilike u Hrvatskoj, izdvojio veliki tehnološki projekt

Istaknuo je da je Hrvatska posljednjih deset godina istodobno prolazila kroz niz velikih kriza, od sloma Agrokora i pandemije do dva razorna potresa te posljedica ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.

Unatoč tome, Hrvatska je, rekao je, povećala zaposlenost i smanjila nezaposlenost, ušla u schengenski prostor i europodručje te smanjila javni dug. Udio javnog duga u BDP-u pao je s oko 87 posto na vrhuncu pandemije na oko 66 posto danas, dok je proračunski manjak bio ispod tri posto.

'Nismo činili čuda, ali smo svakako ostvarili napredak koji je opipljiv', rekao je Plenković.

Hrvatsko je gospodarstvo lani poraslo 3,4 posto, što je, prema Plenkovićevim riječima, više od jednog postotnog boda iznad rasta američkog gospodarstva.

Američka ulaganja u energetici i tehnologiji

Kao područja za nova ulaganja i suradnju sa SAD-om izdvojio je energetiku, podatkovne centre, informacijsku tehnologiju, farmaceutsku i poljoprivredno-prehrambenu industriju te infrastrukturu.

Posebno je istaknuo LNG terminal na Krku, čiji će se kapacitet povećati na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, pri čemu više od dvije trećine ukapljenog plina koji preko terminala stiže u Hrvatsku dolazi iz SAD-a.

Govoreći o novim projektima, spomenuo je i veliki podatkovni centar koji se planira izgraditi u Hrvatskoj, ocijenivši da bi mogao biti najveći u Europi. Kao strateški projekt izdvojio je i Južnu plinsku interkonekciju, važnu za plinofikaciju BiH, u kojoj se, rekao je, podudaraju hrvatski i američki interesi.

Istaknuo je da velike hrvatske kompanije već surađuju s američkim partnerima, izdvojivši Končar kao jednog od vodećih hrvatskih izvoznika. Kao područja s potencijalom za daljnju suradnju naveo je i farmaceutsku te poljoprivredno-prehrambenu industriju.

Trgovina sa SAD-om raste

Godišnja trgovinska razmjena Hrvatske i SAD-a iznosi oko 1,6 milijardi dolara, otprilike podjednako raspoređenih na izvoz i uvoz, a u prvih šest mjeseci ove godine dosegnula je gotovo milijardu dolara.

Plenković je rekao da Hrvatska zasad nije osjetila veći šok zbog američko-europskih carina za svoje izvoznike, ali da radi na zajedničkom europskom stajalištu. Očekuje da će ovogodišnja trgovinska razmjena premašiti najviše razine zabilježene posljednjih godina.

Kao jednu od prednosti Hrvatske za američke ulagače istaknuo je i članstvo u Europskoj uniji, odnosno pristup jedinstvenom tržištu od 450 milijuna ljudi, uz dobru infrastrukturu i geografski položaj.

Dodao je da Hrvatska i dalje treba raditi na uklanjanju administrativnih prepreka i borbi protiv korupcije kako bi dodatno poboljšala investicijsko okruženje.

Osvrnuo se i na turizam, rekavši da je Hrvatska u prvih osam mjeseci ove godine ostvarila bolje rezultate nego u istom razdoblju 2025. godine. No, kazao je da se turizam više ne može razvijati samo povećanjem broja dolazaka te da treba ulagati u hotele, privatni smještaj, nautički turizam, infrastrukturu i kvalitetu usluga.

Posebno je istaknuo potrebu za većim brojem izravnih zračnih veza sa SAD-om kako bi Hrvatska privukla više američkih turista.