Zašto neke članice EU-a blokiraju uvoz ukrajinskih žitarica?

Istočne članice EU-a, s izuzetkom Mađarske, do sada su bile najdosljedniji podržavatelji Ukrajine koju je napala Rusija. Ali sada solidarnost slabi. Što više, postoje ozbiljni nesporazumi između Ukrajine i nekih srednjoeuopskih država.

Razlog: EU je prošlog petka (15.9.) ukinuo privremena ograničenja trgovine ukrajinskim žitaricama i uljaricama. No Poljska, Slovačka i Mađarska se protive tome. Žele zadržati ograničenja uvoza, iako bi time prekršile propise EU-a. Zbog toga će Ukrajina pokrenuti tužbu protiv ove tri države.

Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača žitarica i uljarica na svijetu. Prije rata se izvoz uglavnom odvijao prema regijama izvan EU-a. Međutim, zbog ruske blokade Crnog mora Ukrajina je sada odsječena od tradicionalne izvozne rute i mora se oslanjati na druge puteve, poput kopnenog puta prema zapadnim susjedima: Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.

Prilikom tranzita žitarica došlo je do problema, posebno u Poljskoj. Dio robe je završio na poljskom tržištu što je smanjilo cijene ili zauzelo skladišne kapacitete. Nakon prosvjeda poljoprivrednika Poljska i Mađarska su sredinom travnja 2023. godine odlučile zaustaviti uvoz ukrajinskih žitarica i prisilile EU na privremenu zabranu uvoza za cijelo područje Unije. Ova zabrana je trajala do 15. rujna i sada je ukinuta. EU je izričito želio time poslati znak solidarnosti Ukrajini. No na istoku EU-a ova tema je već dobila drugu važnost: postala je pitanje unutarnje politike i borbe za vlast s Bruxellesom.

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i Pravda (PiS) parlamentarni izbori, koji će se održati 15. listopada, predstavljaju borbu za očuvanje vlasti. Mnogi analitičari te izbore smatraju sudbonosnima. Poljoprivrednici su igrali važnu ulogu na prethodnim izborima 2015. i 2019. godine, koji su bili uspješni za PiS. Stranka Jarosława Kaczyńskog je ovog proljeća doživjela šok kada su ljutiti seljaci širom zemlje izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv vladine agrarne politike i uvoza ukrajinskih žitarica. Pod pritiskom prosvjeda premijer Mateusz Morawiecki je smijenio ministra poljoprivrede i pokrenuo proceduru za uvođenje embarga koji je istekao prošli tjedan.

S obzirom na predstojeće parlamentarne izbore, Morawiecki ne želi ponovo riskirati prosvjede i time umanjiti izborne šanse za PiS. Zato je donesena brza odluka o neovisnoj zabrani uvoza u Poljsku. Za vladajuću stranku u Poljskoj važi ono što je Kaczynski rekao prošli tjedan: "Želimo podržati Ukrajinu u ratu i obnovi, ali istovremeno moramo misliti na svoje državljane, na našu poljoprivredu, na naša sela. Naši ukrajinski prijatelji to trebaju razumjeti." Ipak, vrata za kompromis ostaju otvorena. Poljski embargo ne vrijedi za tranzit žitarica.

I u Slovačkoj se spor oko žitarica odvija u kontekstu prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 30. rujna ove godine, a koji će također utjecati na budući smjer zemlje. Nakon tri i pol godine vladavine prozapadne reformističke koalicije, koja je uglavnom pokazivala kaotičan način vođenja države, bivši premijer Robert Fico bi mogao ponovno doći na vlast. On je nominalno socijaldemokrat, ali u praksi je desni nacionalist koji je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Fico se često ističe svojim porukama protiv Ukrajine i za Rusiju te obećava da će potpuno prekinuti dosadašnju vojnu podršku Slovačke Ukrajini.

U ovom kontekstu je vjerojatno donesena odluka aktualne slovačke vlade da zadrži ograničenja uvoza ukrajinskog žita.

U Mađarskoj je premijer Viktor Orban najavio "ozbiljnu borbu" istočnih članica EU-a s Bruxellesom, prije nego što je EU uopće donio odluku o ukidanju ograničenja uvoza ukrajinskih žitarica. Optužio je EU da ne zastupa europske, već "američke interese, jer ono što mi nazivamo ukrajinskim žitom naravno da nije ukrajinsko žito, to je trgovački proizvod koji potječe s područja koje je već dugo u vlasništvu Amerikanaca".

Dok Orban takvim kontroverznim izjavama želi privući svoje domaće birače, odluka Mađarske da zadrži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica vjerojatno je pokušaj pridobivanja njegovih bivših partnera protiv Bruxellesa. Pored Češke i Slovačke, Orban je zbog svog prijateljskog odnosa s Putinom i antiukrajinskog stava u posljednjih godinu i pol dana došao u sukob i s Poljskom te je vanjskopolitički uglavnom izoliran u regiji.

Za razliku od tri srednjoeuropske susjedne države Ukrajine, Rumunjska se koleba po pitanju žitarica. Ona želi produžiti zabranu uvoza ukrajinskih žitarica, ali za sada samo za 30 dana. U ponedjeljak je (18.9.) rumunjski premijer Marcel Ciolacu izjavio da je njegova zemlja postavila rok Ukrajini da predstavi koncept kojim će se zaštititi rumunjski poljoprivrednici od nekontroliranog izvoza žitarica iz susjedne zemlje. Ovisno o ukrajinskom akcijskom planu, rumunjska vlada će odlučiti o odgovarajućim mjerama za zaštitu domaćih poljoprivrednika.

U Rumunjskoj će parlamentarni i predsjednički izbori biti održani tek krajem sljedeće godine tako da trenutno tema Ukrajina nije toliko aktualna kao u Poljskoj ili Slovačkoj. Međutim, u Rumunjskoj dobiva na popularnosti ekstremno desna nacionalistička stranka AUR, koja zastupa proruske stavove i čiji program uključuje ideju ujedinjenja svih Rumunja u jednoj državi, uključujući i one u Sjevernoj Bukovini, koja pripada Ukrajini

U Bugarskoj bi pitanje ukrajinskih žitarica moglo izazvati ozbiljnu unutarnjopolitičku krizu. Bugarska je jedina istočna članica EU-a koja je krajem prošlog tjedna ukinula ograničenja uvoza. Protiv odluke proeuropske koalicijske većine sada se održavaju masovni prosvjedi bugarskih poljoprivrednika. Te demonstracije potpiruje proruska kampanja širenja glasina i dezinformacija na društvenim medijima, prema kojoj su navodno ukrajinski prehrambeni proizvodi kontaminirani i štetni za zdravlje. U Bugarskoj su nedavno održani peti parlamentarni izbori u roku od dvije godine - i prvi put nakon dugo vremena ova zemlja ima stabilnu većinsku vladu. Pitanje je hoće li prosvjedi ugroziti tu stabilnost.

Europska komisija zasad reagira oprezno. „Iako je odgovorna za trgovinsku politiku i zabrane uvoza, a ne pojedine države, ona želi prvo provjeriti što Poljska, Mađarska, Slovačka i Rumunjska zaista poduzimaju u praksi", kaže glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer. Također je istaknula: "Europska komisija ne vidi potrebu za zabranama uvoza jer više nema poremećaja na tržištu." Komisija planira ponovo za mjesec dana procijeniti situaciju. Nakon toga bi mogla poduzeti pravne korake protiv Poljske, Slovačke, Mađarske i eventualno Rumunjske. To bi se moglo dogoditi nakon važnih izbora u Poljskoj, jer Europska komisija ne želi davati dodatnog materijala za predizbornu kampanju.