Zagreb turistički briljira, ovo su razlozi

Pa ako se za konačne brojke, o broju turista i broju noćenja, i treba pričekati kraj sezone, već sada je jasno da ima županija u kojima je više iznajmljivača nego gostiju, gradova poput Splita u kojima domicilno stanovništvo praktički ratuje s turistima koji su gradske zidine shvatili tek kao kulisu za ružan reality, a tu su i gradovi poput Rijeke u kojoj još uvijek važu je li im put turizma onakav kako su ga drugi radili ili im je naći neki svoj održivi model, piše Novi list.

Ne kuka se, barem zasada, samo u Zagrebu. Metropola gazi nekim utabanim stazama kojima je gazila prije pandemije i potresa. Kuknjave nema jer brojke su na strani zagrebačkog turizma.

Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine broj dolazaka je veći za 30 posto (533.430), a broj noćenja veći za 20 posto (1.098.321) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U navedenom razdoblju ostvarenih dolazaka domaćih turista je bilo 123.260, što je rast od 14 posto te stranih 410.170 što je pak rast od 35 posto. Od ukupno ostvarenih noćenja domaći turisti su ostvarili 233.427 (rast 12 posto), a stranih 864.894 (rast 22 posto). Od stranih gostiju, u dolascima su najbrojniji gosti iz SAD-a, Njemačke, Italije, Srbije te Bosne i Hercegovine. U noćenjima su pak, od stranih gostiju najbrojniji gosti iz SAD-a, Njemačke, Italije, Velike Britanije te Srbije. Gosti u prosjeku ostvaruju 2.1 noćenje.

– Prvih pola godine su odlični. Čini mi se da turistička industrija Zagreba ove godine stvarno može biti zadovoljna onim što smo pripremili i onim što smo dosada ostvarili – ne krije zadovoljstvo ni direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld.

Koje je objašnjenje zagrebačkog dobrog rezultata!? Bienenfeld je mišljenja da je tome tako i zbog strukture gostiju, i zbog ponude koju Zagreb nudi.

– Turizam koji Zagreb nudi gostima potpuno je različit od našeg ljetnog turizma, obalnog, otočnog, turizma prekrasnih naših destinacija uz more. Ovo je što se događa u Zagrebu jedan logičan slijed. Mi nismo imali nikakve velike uspone ni padove, nismo imali nedostatke gostiju u nekim vikendima ili praznicima zbog toga što Turistička zajednica s našim dionicima, koji stvaraju turističku ponudu Zagreba, kontinuirano rade na stvaranju onih motiva koji će turiste prizvati u Zagreb – veli Bienenfeld.

– Na tome već godinama radimo i pokušavamo svako godišnje doba u Zagrebu prikazati kroz određena jaka događanja koja imaju svoju težinu – veli Bienenfeld.

Zagrebačka zima ima Advent, proljeće Festival svjetla, nema koji dan da je završio Zagreb Classic, već je pripremljena Artupunktura koja počinje u listopadu. Svako godišnje doba ima svog kapitalca uz niz drugih događanja koje TZ ili podržava ili organizira i kroz to Zagreb, kako veli direktorica TZGZ-a, privlači goste i stvara sliku urbanog grada i ozbiljne city break destinacije.

– Naravno da je Zagreb i najznačajnija destinacija u Hrvatskoj za poslovni turizam. Više od 50 posto svih poslovnih skupova, konferencija, konvencija u Hrvatskoj događa se upravo u Zagrebu, zbog njegove dostupnosti, zbog toga što infrastruktura omogućuje organizaciju takvih skupova. To je, rekla bi, naš drugi turistički specifični oblik, a sve više raste i zdravstveni turizam zahvaljujući bogatoj ponudi jakih medicinskih usluga. Ta tri specifična oblika turizma razlog su zbog kojeg Zagreb ima cjelogodišnji turizam – pojašnjava Bienenfeld.

I zato je, reklo bi se, krivulja s brojkama, u zagrebačkom slučaju, vrlo ujednačena. No, uvijek može bolje.

– Treba raditi stalno na tome da bude bolje, sve se može kvalitetno podizati. Treba osmišljavati nove projekte, pratiti što je u turizmu interesantno. Za pandemije smo tako, prije tri godine, bili dosta fokusirani na stvaranje kampanja o zelenom Zagrebu, održivom Zagrebu, pričali o malo mirnijem otkrivanju destinacija bez velike hektike i žurbe. To su sve neki novi trendovi koje pokušavamo primijeniti u našim trenutnim aktivnostima kao i u budućim planovima – ističe Bienenfeld.

S druge strane tu je i povezivanje TZGZ-a s drugim županijama.

– Naša glavna ideja je da se boravi u Zagrebu i otkriva grad dva, tri dana, a onda se nastavi noćiti u Zagrebu i onako »zrakasto« posjećivati destinacije koje su nam bliske – kazuje Bienenfeld.

S obzirom na veličinu Lijepe Naše ta bi ideja morala biti bliska svima, ne samo Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj s kojima Zagreb surađuje već i drugima kao našem Primorju i ostalima.

– Jer uopće nismo jedni drugima konkurencija, dapače, već zajednički možemo imati još bolje rezultate. Ništa tu nije daleko, pogotovo turistima koji su s drugih kontinenata. Njima je otići u Opatiju na ručak ili večeru, ili otići na neki koncert i prošetati uz more najnormalnije – s pravom veli čelnica TZGZ-a.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević istaknut će raznovrsnost turističke ponude grada kojem je na čelu, njenu balansiranost kroz cijelu godinu.

– Ako sve karte bacite na dva mjeseca godišnje, onda imate jako veliki pritisak na stanovništvo i infrastrukturu, dok si s druge strane volativan. Jer ako se nešto dogodi u tim mjesecima – podbacio si – smatra Tomašević.

Istaknut će i on niz programa što ih rade Grad Zagreb i TZGZ, posebice one velike poput Zagreb Classica koji su i besplatni za sve.

Samo, ima li opasnosti da i Zagreb, njegovo središte, postane samo scenografija za turizam, prostor bez ljudi onako kako se nekim gradovima uz more već događa i dogodilo!?

– Apsolutno. To je jedan od velikih problema i zato idemo u mjere vezane uz regulaciju prije svega paušalnog poreza za apartmane u centru grada, odnosno u cijelom gradu. To se ne može riješiti samo na razini grada. Zato se i radi nova stambena politika. Ne možemo više imati situaciju da se plaća nekoliko puta manji porez ako iznajmiš nešto turistima, nego ako iznajmiš stanovnicima grada. A to se sada događa u centru u kombinaciji s potresom.

Dobar je trend da se kako ide cjelovita obnova ipak sve više ljudi vraća u centar grada. Ključno je da ne pretjeramo turistifikacijom centra, meni je to jako bitno. Kad bi je imali to bi jako smanjilo kvalitetu života građana u centru i dodatno doprinijelo lošim trendovima koje smo naslijedili – poručuje Tomašević.