UN: U svijetu je prošle godine proizvedeno 2,3 milijarde tona komunalnog otpada

Također su zabrinuti zbog posljedica koje neodgovarajuće gospodarenje otpadom ima na zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo.

Kako prenosi francuska novinska agencija AFP, prema izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP), količina onečišćenja bez hitne akcije porast će na 3,8 milijardi tona do 2050. godine, a prema projekcijama najveći porast bit će u regije koje koriste odlaganje otpada na odlagalištima i spaljivanje.

Prema prognozama UNEP-a, ekonomski teret gospodarenja otpadom gotovo će se udvostručiti. Uzimajući u obzir "skrivene troškove" zbog onečišćenja okoliša, utjecaja na ljudsko zdravlje i klimatskih promjena, oni će do 2050. dosegnuti 640 milijardi dolara godišnje, dok će 2020. godine iznositi 361 milijardu dolara.

„Stvaranje otpada neraskidivo je povezano s rastom bruto društvenog proizvoda. Mnoga brzorastuća gospodarstva tako se bore s teretom brzog rasta otpada", rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen kada su objavljeni podaci istraživanja.

"Nalazi ovog izvješća pokazuju da se svijet hitno mora prebaciti na pristup nultog otpada, uz istovremeno poboljšanje gospodarenja otpadom kako bi se spriječilo značajno onečišćenje, emisije stakleničkih plinova i negativni utjecaji na ljudsko zdravlje", istaknuli su iz glavna autorica izvješća, Zoe Lenkiewicz.

Prema izvješću, istraživanje pokazuje da svake godine do milijun ljudi umre od bolesti povezanih s nepravilnim gospodarenjem otpadom. Među bolestima su navedeni proljev, malarija, bolesti srca i rak.

Nepravilno zbrinjavanje otpada može dovesti do ulaska opasnih kemikalija u tlo, vodu i zrak, što može uzrokovati dugotrajnu i potencijalno nepopravljivu štetu biljkama i životinjama, negativno utjecati na biološku raznolikost, oštetiti čitave ekosustave i ući u ljudski prehrambeni lanac.

Svjetska odlagališta otpada također su veliki izvor emisije stakleničkog plina metana koji se oslobađa razgradnjom organskog otpada poput ostataka hrane, a prijevoz i obrada smeća pridonose emisiji ugljičnog dioksida koji također zagrijava planet.

Kako prenosi AFP, izvješće UNEP-a pogoršalo je najnovije prognoze stvaranja otpada iz izvješća Svjetske banke iz 2018. Njegovi autori procjenjuju da će svijet do 2050. proizvoditi 3,4 milijarde tona otpada godišnje.

Zbog neprimjerenih postupaka uklanjanja otpadaka mogu u tlu, u vodi i zraku pristati nevarne kemikalije, što može izazvati dugoročnu i potencijalno nepopravljivu štetu biljkama i životinjama, negativno utjecati na biotsku raznolikost, škoduje cjelokupnom ekosustavu i ulazi u prehranjevalni lanac ljudi.

Svetovna odlagališča odpadkov tako je i glavni vir emisije toplogrednog plina metana, koji se spušta pri razgrajevanju organskih odpadkova, kao što su ostanci hrane, prevoz i predelava smeti pa doprinosta izpustu ogljikovog dioksida, koji upravo tako segreva planet.

U izvješću UNEP-a je prema izvješću AFP-a objavljena zadnja prognoza glede nastajanja otpadaka iz izvješća Svjetske banke iz leta 2018. Njegovi autori ocijenili su da je svijet do 2050. godine proizveo 3,4 milijarde tona otpadaka u godini.