Strahovit rast cijena hrane u Hrvatskoj

Tako su, primjerice, u skupini povrća porasle cijene svih proizvoda, i to najmanje 10 posto cijene kupusa, salate i paprike, pa sve do 30 posto, koliko je skuplji grah, krumpir je skuplji 35 posto, mrkva 50 posto, a nevjerojatnih 70 posto skuplji je luk, kojem je cijena s 0,36 eura po kilogramu u 2022. godini skočila na 0,60 eura.

U skupini voća, i to onog s najvećim udjelom, jabuke su poskupjele 10 posto, s 0,44 eura na 0,48 eura po kilogramu, a mandarine su, doduše jedine u skupini, pojeftinile 10 posto, s 0,46 na 0,42 eura. Kruške su, pak, poskupjele 120 posto, s 0,52 na 1,15 eura po kilogramu. Poskupjela je i živa stoka, perad i stočni proizvodi. Junad i telad za klanje skuplji su 10 do 12 posto, svinje 23 posto (cijena je s 1,42 eura otišla na 1,74 eura po kg), pilići (s 1,17 na 1,39 eura po kg), sirovo mlijeko 20 posto, a jaja 30 posto.

- To je samo potvrda trenda koji smo uočili protekle godine. Na to je, naravno, utjecao cijeli niz faktora, pri čemu treba imati na umu činjenicu da su do 2020. godine cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i Europi uglavnom stagnirale i da se sve do postpandemijske nagle potražnje, odnosno invazije Rusije na Ukrajinu nije događalo ništa dramatično, a nakon toga se sve poremetilo, čime je označen kraj razdoblja niskih i padajućih cijena. Treba reći da su na poskupljenja voća i povrća dodatno utjecale suše - kaže za Jutarnji list ugledni ekonomist Damir Novotny.

Potrošači u Hrvatskoj su, naravno, nezadovoljni poskupljenjima, ali u isto vrijeme nezadovoljstvo izražavaju i proizvođači - zbog pada cijena svih žitarica i uljarica, a posebno kukuruza i pšenice, koji imaju najveći udio u vrijednosti žitarica. Cijena kukuruza i suncokreta pala je za 45, a pšenice i uljane repice za 40 posto.

Kad je riječ o industrijskom bilju, valja istaknuti i da su porasle cijene šećerne repe (10 posto) i duhana (30 posto). Proizvođačima su u prošloj godini bili i veći ulazni troškovi, jer su u odnosu na 2022. porasle cijene gotovo svih proizvoda u skupini stočne hrane te većine proizvoda u skupini sjemena i sadnica.

Doduše, ta su poskupljenja u postotku znatno niža u odnosu na to koliko su poskupjeli proizvodi za krajnjeg potrošača. Ipak, seljaci su nezadovoljni, na što su u ponedjeljak prosvjedom upozorili ratari s područja Đakova, odnosno Međimurja i Varaždina, koji su se jedini u Hrvatskoj barem na jedan dan simbolično pridružili velikim prosvjedima poljoprivrednika diljem Europske unije.

- To su sve posljedice postpandemijske nagle potražnje, rasta cijena transporta i invazije na Ukrajinu, jer su 2022. godine, zbog straha da neće biti žitarica i uljarica, cijene naglo porasle, a sada su u padu jer je puno pšenice iz Ukrajine završilo u Europi na nezadovoljstvo europskih farmera.

Odjednom žitarica ima previše. No, pritom se zaboravlja da su farmeri godinama uživali velike subvencije pa su bili zadovoljni, ali nakon 2023. i promjene politika EU kojima se smanjuje subvencija proizvodnje, a povećava za ulaganja u ruralni razvoj, oni smatraju da su uskraćeni za potpore.

U Njemačkoj je tako najveći problem ukidanje subvencije za plavi dizel od 20 eurocenti, pri čemu farmeri nisu uspjeli podići cijene pšenice, kukuruza i soje zbog niskih cijena iz Ukrajine, pa sada prosvjeduju - kaže Novotny i dodaje kako je nemoguće prognozirati što nas čeka.

- U ovoj će godini usporavati rast cijena hrane, ali ne znamo kakva će biti žetva, hoće li biti dovoljno oborina... Trendove je nemoguće prognozirati jer je sve i dalje nestabilno. Hrvatska inače ima malo hrane, točnije nemamo dovoljno voća, povrća i mesa, osobito u svjetlu činjenice da nam svake godine dođe oko 20 milijuna turista koji povećavaju potražnju, pa moramo uvoziti.

Pritom ne znamo ni kako će funkcionirati transporti. Uglavnom, puno je faktora koji utječu na cijene hrane i zato se ne može ništa prognozirati - napominje Novotny.