Snažan rast tržišta duhanskih prerađevina u BiH

Kao rezultat toga, u 2021. tržište cigareta je raslo po stopi od 15,3%, dijelom i zbog niske osnovice u 2020. Međutim, iznenađuje dalji rast tržišta cigareta od 14,9% u 2022. godini, s obzirom na ekonomsku krizu izazvanu ratom u Ukrajini, smanjenu zaposlenost, snažan rast cijena energenata i roba široke potrošnje. Istovremeno je udvostručena vrijednost tržišta duhana za pušenje, tako da je rast

tržišta duhanskih prerađevina u 2022. iznosio čak 18,3%.

Rast regularnog tržišta duhana ukazuje na zaokret u poslovnim politikama velikih internacionalnih duhanskih kompanija. U godinama kada je jačala porezna evazija (2013, 2014) domaća duhanska industrija je napravila zaokret ka većem plasmanu duhana, a sada su istu politiku nakon smanjenja domaćih kapaciteta preuzeli i uvoznici.
Rast tržišta cigareta donio je i poboljšanje strukture prodajne cijene, u smislu rasta cijene prije oporezivanja (koja pored cijene koštanja sadrži i dobit/maržu), i pored rasta udjela poreznih davanja. No, već u narednih nekoliko godina došlo je do pada cijene prije oporezivanja u apsolutnom iznosu na nivo iz perioda prije izmjena Zakona, a potom i do stagnacije i pada u 2019. (-9,6%) i 2020 (-2,3%). Međutim, promjena politike plasmana kompanija i relaksacija anti-COVID mjera je donijela rast cijene prije oporezivanja od 15,3% u 2021. i 16,7% u 2022. godini.

Izraženo u apsolutnom iznosu, duhanskim kompanijama nakon izmirivanja poreza u 2022. godini je ostalo oko 45 mil KM više nego u, do tada rekordnoj, 2019. godini. Istovremeno je država više naplatila 91 mil KM prihoda od akciza i PDV-a. Ipak, i pored pozitivnih trendova, poređenje u odnosu na 2008. godinu, kao posljednje godine pred reformu politike oporezivanja duhanskih prerađevina i usklađivanja sa standardima EU, pokazuje da su prihodi duhanskih kompanija (cijena prije oporezivanja) u 2022. iznosili tek 46% prihoda iz 2008. godine, dok su porezi u strukturi vrijednosti tržišta veći za 131%.

Iako se bilježi oporavak legalne potrošnje cigareta rast je nedovoljan da bi se dostigla potrošnja prije primjene novog Zakona. Na osnovu poređenja sa količinom koja je bila oporezovana 2008., tj. prije početka harmonizacije akciza u BiH, može se zaključiti da je u 2022. godini potrošnja brendiranih cigareta na legalnom tržištu iznosila samo 41% potrošnje iz 2008. godine. U 2020. ostvaren je istorijski minimum od svega 32% potrošnje iz 2008.

Pomjeranje potrošnje shodno kretanju cijena i preferencija potrošača odrazilo se na strukturu cigareta koje su plasirane na tržištu BiH u posljednje četiri godine.

Za razliku od 2019. godine, kada se 70% plasmana odnosilo na brendove sa cijenom manjom od 5,50 KM/paklici, u 2022. godini taj udio je svega 41,5%, a dominantni udio od 50,2% čine brendovi sa cijenama od 5,60 do 6,00 KM.

Rezultati analize potvrđuju zaključke dosadašnjih analiza da elastičnost potrošnje cigareta nije homogena kategorija. Na rast cijena više reagira potrošnja jeftinijih brendova, dok je potrošnja skupljih brendova neelastična, jer rast cijena ne samo da nije doveo do pada potrošnje, već je došlo i do rasta, navodi se u analizi.