Rusiji se zatvaraju financijski kanali

"To je važno za euroatlantsku sigurnost dok se suočavamo s opasnijim svijetom", naglasio je [Jens Stoltenberg], ponovivši da "NATO podupire armenski suverenitet i teritorijalni integritet, te vaše miroljubive težnje". Tako prenosi mrežna stranica našeg obrambenog Saveza 19. ožujka Stoltenbergove riječi iz Erevana, glavnog armenskog grada. Prvi posjet glavnog tajnika NATO Armeniji u 10 godina koliko je na tom položaju.

"Većina banaka u Armeniji prestat će servisirati i prihvaćati Mir kartice, izvijestio je VTB Armenia. Sama podružnica VTB bit će iznimka i nastavit će raditi s ruskim karticama. Kartični operater Mir dospio je pod američke sankcije u veljači," prenosi RBC (RosBiznesConsulting) na mrežnim stranicama istog dana.

Slučajnost, ne vjerujem u slučajnosti kad je riječ o međunarodnim odnosima. RealPolitik, da. Osobito kad se doda još jedna vijest objavljena istog dana: "Premijer Nikol Pašinjan rekao je da bi se Armenija mogla suočiti s ratom s Azerbajdžanom ako ne postigne kompromis s Bakuom o povratku nekih strateških azerbajdžanskih teritorija koje Armenija kontrolira od ranih 1990-ih."

Erevan je od rujna prošle godine iz temelja promijenio strategijska usmjerenja nakon što je Azerbajdžan 19. i 20 rujna munjevitom operacijom preuzeo potpunu kontrolu nad Nagorno Karabahom. Dva dana prije toga u Istanbulu su se susreli predstavnici SAD-a, EU i Rusije kako bi, navodno, pokušali dogovoriti model kojim bi Azerbajdžan dopustio humanitarnu pomoć stanovništvu Nagorno Karabaha. Baku je, uz sekundiranje Ankare, procijenio da su ruska jamstva Armeniji lišena sadržaja i pokrenuo vojnu operaciju. Erevan postaje svjestan da se ne može pouzdati u Moskvu pa sigurnost traži u Iranu, koji nije sretan azerbajdžanskim vezama s Izraelom iako dijele većinsku pripadnost šijitskoj grani islama i na Zapadu. Francuska ima dugogodišnje veze s Armenijom pa nudi pomoć u oružju.

"Armenija je zamrznula svoje članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) pod vodstvom Rusije jer je savez iznevjerio zemlju, rekao je premijer Pašinjan 23. veljače", prenosi Reuters.

Stoltenberg je bio i u nedjelju u Azerbajdžanu gdje je govorio o važnosti energetske sigurnosti, a u Armeniji su shvatili da je taj aspekt odnosa Europi bitan pa moraju pronaći svoje mjesto u ukupnoj sigurnosnoj arhitekturi južnog Kavkaza uz što manje stradanja. Korisnije je vratiti Azerbajdžanu četiri sela koja Erevan kontrolira od početka 1990-ih godina nego ući u novi rat. Utoliko prije jer je Stoltenberg i iz Bakua poručio da "Armenija i Azerbajdžan sada imaju priliku postići trajni mir nakon godina sukoba".

Kremlj je kritizirao Stoltenbergov posjet južnom Kavkazu koji smatra sferom vlastitog utjecaja iako je izgubio utjecaj u Azerbajdžanu već neko vrijeme, sada u Armeniji, a Gruzija i dalje pazi da se ne zamjeri Moskvi jer su sjećanja na agresiju u ljeto 2008. godine živa i bolna.

Odluka Armenije da sve banke, osim ruske VTB, prestanu primati ruske kartice Mir dodatna je potvrda slabljenja utjecaja Moskve u zemlji i regiji. Armenija je bila jedan od kanala financijskih transakcija kojima je Rusija izbjegavala pritisak europskih i američkih sankcija, ali SAD je uveo sekundarne sankcije nakon kojih je, primjerice, kazahstanska banka Bereke također prestala raditi s karticama Mir. Turska ih je zabranila još u rujnu prošle godine.

Armenija je zabranu donijela u kontekstu strategijskog odmaka od Rusije, a RBC govori o američkim sankcijama. U prosincu prošle godine američki je predsjednik Joe Biden donio izvršnu uredbu dopuštajući izravne sankcije stranim bankama koje omogućuju važne transakcije Rusiji. NBD, koju The Wall Street Journal naziva bankovnim gigantom Ujedinjenih Arapskih Emirata, gasi odjel poslovanja s Rusijom, ne prihvaća više transfere u rubljama iz Rusije i zatvara većinu računa čiji su vlasnici Rusi. Financial Action Task Force, međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca, uklonilo je prošlog mjeseca UAE sa sive liste zemalja koje ne ispunjavaju zahtjeve. Slučajnost?

Sličan se proces odvija u Turskoj - Aleksej Jerhov, ruski ambasador u Turskoj, rekao je da je Rusija "u intenzivnim razgovorima s turskim dužnosnicima u vezi s odbijanjem nekih turskih banaka da vrše plaćanja u ime ruskih kompanija", prema ruskim državnim medijima, prenosi WSJ - a i banke u Beču osjećaju američki pritisak. Banke u NR Kini također paze da ne dođu pod američke sankcije, Izvestia javlja da su tri od četiri velike kineske državne banke prestale prihvaćati uplate sankcioniranih ruskih financijskih institucija.

Neće se Rusija zbog toga odmah slomiti, ali zatvaraju se brojni financijski kanali pa je razumljivo da ruski predsjednik Vladimir Putin traži da se povećaju porezi.