GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proizvođači pšenice na mukama

Proizvođači pšenice na mukama
PŠENICA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.03.2020 / 09:59
Autor: SEEbiz / Glas Slavonije
OSIJEK - Zima je bez snijega, no ratari pamte da je znao pasti i u travnju, pa i u svibnju. Dogodi li se to, naštetit će dobro razvijenoj pšenici, sijanoj u prvim rokovima, pa bi ju, padne li deset i više centimetara, snijeg mogao povaljati, kao i neke druge uznapredovale kulture.

Snijega (još) nema, ali ima nelagode zbog širenja koronavirusa, poglavito Italijom, na koju nam je oslonjena većina izvoza pšenice, koje tradicionalno proizvodimo više od svojih potreba, koje su sada 400.000 tona. Usporedbe radi, lani smo je poželi 770.000 tona.

- Zatvori li koronavirus granice, moramo razmisliti o svojoj proizvodnji, prerađivačkoj industriji, samodostatnosti - kaže  za Glas Slavonije zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Koliko nam je Italija važan trgovinski partner, govori konstanta izvoza u nju. U Žitozajednici (ŽZ) kažu da smo u 2018. izvezli 505.000 tona pšenice, od čega u Italiju 335.000 tona. Sličan trend i u 11 mjeseci 2019.; RH je izvezla 348.394 tone pšenice, od čega pola u Italiju - 154.000 tone. Slijedi izvoz u BiH, Slovačku... Ipak, u ŽZ-u ističu da je takav scenarij teško ostvariv jer se s toplijim vemenom očekuje usporavanje virusa COVID-19, a što će se pozitivno odraziti na žetvu, u ljeto.

- Stoga, ne očekuje se takav razvoj događaja. No da dođe do zatvaranja granica, izazvalo bi to nestabilnosti na tržitu, gomilanje roba i dr. - kaže direktorica ŽZ-a Nada Barišić.

U krajnosti, ti bi se potresi odrazili na cijene; sve su to izvanredne situacije koje ih ruše ili dižu. Jer, na primjer, kada je svojedobno došlo do zatvaranja granice s Rusijom, cijena pšenici znatno je porasla. Također, u drugom slučaju, zatvaranje granica i prekid izvoza zbog virusa mogli bi izazvati gomilanje roba, a potom pad cijene pšenice, a Italija je tržište koje preferiramo.

Godina u sjetvenom smislu kaže da smo jesenas od ukupno 800.000 hektara zasijali 40 %, pa je prelijevanje ostalih 60 % na proljetnoj sjetvi. Te procjene s terena potvrđuje i Državni zavod za statistiku (DZS), prema kojem je jesenas sijano na 7,7 % manje povšrina. Žitaricama je tada zasijano oko 7 % manje povšrina u odnosu prema 2018. - U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2019. najviše su zastupljene pšenica - 63,3 %, i ječam - 26,0%.

Znači, ratari i dalje ostaju vjerni pšenici.

- Zbog klimatskih promjena, što su donijele ekstremne godine, cilj je doći do novih sorti pšenice koje bi bolje podnosile šokantne klimatske intervale - kaže Barišić.

- Cijena je pšenici lani bila 0,90 - 1,20 kn/kg - podsjeća Brlošić. - Prosječno je to 1 kn - kaže Brlošić. Proziva trgovce da jedne forsiraju protein, druge hektolitar... Iz DZS-a stižu podatci o blagom rastu cijena u biljnoj proizvodnji u 2019. prema 2018., s tim što je pala cijena kukuruza, a pšenice je rasla. Tako je meka pšenica, merkantilna, prema statističarima, 2018. bila 1,08 kn/kg, a 2019. - 1,11 kn/kg.

- Kukuruz trenutno raste i sada je 0,95 kn/kg, do maksimalno kune. Dohodovniji je od pšenice, čemu pridonose i biopostrojenja, što koristi silaži, koje dio izvozimo u Sloveniju - kaže Brlošić. Drži da je cijena pšenici preniska, a rastu sjeme, zaštita, gnojiva su se malo stabilizirala. Prije se, dodaje, prskala jednom, a struka sada sugerira i tri puta.

Tagovi: pšenica, poljoprivreda, Matija Brlošić, Hrvatska poljoprivredna komora, Italija, koronavirus, kukuruz, Nada Barišić, Žitozajednica
PROČITAJ I OVO
Svako drugo maslinovo ulje u hrvatskim trgovinama je lažno
PORAZNO
Svako drugo maslinovo ulje u hrvatskim trgovinama je lažno
ZAGREB - Više od polovice maslinovih ulja koja se na hrvatskom tržištu prodaju kao ekstradjevičanska ne odgovaraju deklaraciji ekstradjevičanskih, alarmantni su podaci Državnog inspektorata, čiji su inspektori u lanjskoj godini uzorkovali i analizirali kvalitetu, sljedivost, senzorska svojstva i autentičnost 25 takvih ulja.
Goldman Sachs: Zlato i bitcoin nisu u koliziji
ANALITIČARI
Goldman Sachs: Zlato i bitcoin nisu u koliziji
NEW YORK - Što se tiče korelirane imovine, analitičari su se klonili usporedbe zlata izravno s bitcoinima. Ali primijetili su vrlo snažnu korelaciju između bitcoina i neplemenitih metala - bakra, kositra, cinka - koji se od listopada neprestano kreću prema gore.
Beogradska berza: Komercijalna banka najtrgovanija, indeksi mešoviti
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Komercijalna banka najtrgovanija, indeksi mešoviti
BEOGRAD - Trgovanje akcijama Komercijalne banke doprinelo je danas porastu ukupnog prometa na Beogradskoj berzi u odnosu na utorak, dok su BELEX indeksi završili tgovanje s mešovitim rezultatima.
Yellen: Razmišljamo o digitalnom dolaru
OPCIJE
Yellen: Razmišljamo o digitalnom dolaru
NEW YORK - Digitalni dolar mogao bi biti dobro rješenje za Amerikance koji nemaju pristup bankovnim računima ili sistemima za olakšano plaćanje. To je rekla Janet Yellen, američka ministrica financija.
Zagrebačka burza: Odlični rezultati podigli Končar EI i Petrokemiju
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Odlični rezultati podigli Končar EI i Petrokemiju
ZAGREB - Nešto bolji promet i rast indeksa obilježili su srijedu na Zagrebačkoj burzi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE