Prošlog su tjedna istekle tromjesečne opcije koje su uglavnom bile oklade na rast i tako su povukle zapadna tržišta prema gore. Istekom opcija magnet koji je vukao prema gore se povukao i sada gledamo korekciju jer se veliki igrači repozicioniraju Čini se da bi korekcija mogla trajati do kraja mjeseca, nakon čega bi nove mjesečne uplate u fondove trebale imati pozitivan učinak na potencijalne prodajne pritiske.Ako ne bude daljnjih previranja poput onoga što se dogodilo u bankarskom sektoru u ožujku, onda ja Mislim da je sljedeći katalizator za daljnja kretanja tek tromjesečno izvještavanje, koje počinje sredinom srpnja. Trenutačni sentiment na zapadnim tržištima toliko je bikovski da odbija sva upozorenja o pretjeranim procjenama.
No, kao što je rečeno, morate biti vrlo oprezni, jer su procjene pretjerane. To najbolje pokazuje multiplikator zarade P/E. U S&P indeksu trenutno je na 19 puta većoj od očekivane zarade (za sljedećih 12 mjeseci), što je znatno iznad prosjeka od 15,6. Povijesno gledano, S&P 500 je zabilježio prosječan pad od 14% u sljedećih 12 mjeseci kada su procjene bile na trenutnim razinama (ili višim), prema Goldman Sachsu. Mjehurić je još više napuhan u tehnološkim dionicama jer je P/E omjer Nasdaq indeksa već 27 (dugogodišnji prosjek je 19,3). Stoga se kod dionica manjih tvrtki mogu uočiti ispodprosječne vrijednosti. Njujorški indeks S&P 600, koji uključuje tvrtke s nižom tržišnom kapitalizacijom (small-cap), odskočio je za osam posto od dna u svibnju i na putu je do prvog mjesečnog rasta od siječnja. Trenutno trguje s 13,5 puta većom zaradom, što je ispod desetogodišnjeg prosjeka od 15,9.
Budući da je, kako smo upozoravali prošle nedjelje, tržište prekupljeno, a strah je potpuno ustupio mjesto pohlepi, zaokret je bio logičan. Padovi su bili daleko od dramatičnih: vodeća tri njujorška burzovna indeksa izgubila su oko jedan i pol posto u prošlom tjednu. Nasdaq je tako prekinuo niz od osam uzastopnih pozitivnih tjedana (rekord od ožujka 2019.), a S&P niz od pet pozitivnih tjedana. Europska su se tržišta još malo zanjihala prema dolje, ponajviše nakon iznenađujuće odluke britanske središnje banke da podigne kamatnu stopu za čak pola postotnog boda (na 5,0%). Tako je BoE u borbi protiv inflacije (temeljna inflacija u svibnju iznosila 7,1 posto, najviše u 31 godinu) povisila kamatnu stopu trinaesti put zaredom. Londonski indeks srednjih poduzeća FTSE 250 pao je (uglavnom na račun građevinskih tvrtki, osjetljivih na kamate) za više od pet posto, najviše u više od godinu dana.
Središnje banke Norveške i Švicarske također su odlučile ponovno podići kamatne stope. Prošli tjedan to su već učinili u ECB-u (šestomjesečni Euribor, čini se, uskoro će biti na četiri posto), a Fed se odlučio na kratkoročnu stanku. Na idućoj skupštini (25.-26. srpnja) očekuje se dodatno povećanje od 25 baznih bodova, na 5,25-5,0 posto. Je li rizik da će vrhunac ciklusa zaoštravanja monetarne politike biti puno veći nego što su tržišta donedavno očekivala, što utječe na negativan sentiment? Simon Skubin: "Kamatne stope su u ovom trenutku postale sekundarne jer je glavna vijest rast burze i kupnja radi kupnje. Teško je reći podcjenjuju li investitori opasnosti viših kamata jer su središnje banke očekuje se da će intervenirati čim se pojave neki problemi. Za očekivati je ponovno usredotočenje trgovaca na kamatne stope u slučaju da se inflacija ponovno ubrza ili se neka financijska institucija nađe u problemima."