Med će ove jeseni biti skuplji nego ikad

- Ako čovjeku ugine pola pčelinjaka, to je isto kao da mu se prepolovilo stado ovaca', slikovit je.

Ističe da je službeno registriranih i ažuriranih za ovu godinu 8949 pčelara. Hrvatski pčelarski savez ne posjeduje točne podatke o godišnjoj proizvodnji meda. Ove godine imamo 461.501 registriranu košnicu, a neslužbeno se procjenjuje da svaka od njih proizvede oko 20 kilograma meda. Stoga, procjenjuju pčelari, ovisno o godini proizvedu između sedam i 10 tisuća tona meda.

- Prosječni očekivani zimski gubici na temelju 464 tisuće pčelinjih zajednica predviđaju se na oko pet posto, a ove godine na temelju ankete provedene među manjim brojem pčelara pokazuju da će se penjati od 20 do 30 posto', nabraja probleme s kojima se susreću pčelari u Hrvatskoj.

Ovaj slavonski pčelar ukazuje na to da smo u proizvodnji meda samodostatni, a do ulaska Hrvatske u EU izvozili smo do 1600 tona meda. Ulaskom u članstvo srozalo se to, kaže nam, na simboličnu razinu. Smeta im i to što potrošači nisu informirani o medu koji kupuju, poput cipela na kojima stoji deklaracija u kojoj se navodi koji je dio gdje proizveden.

- Prema informacijama koje kruže, kupovan je naš kvalitetan med i miješan s uvoznim, a potom plasiran na europsko tržište. Dakle naš su med kupovali kao 'poboljšavač' za uvozni', nastavlja nabrajati. Kaže nam da kao Hrvatski pčelarski savez mogu samo ukazivati na probleme miješanja meda, a da bi država to trebala regulirati i provjeravati.

- Ako je riječ o mješavini meda, neka se to i napiše. Teško je dokazati miješanje, ali se ne može dogoditi da se prodaje bagremov med, a unutra ima peludi eukaliptusa. Osobno mislim da bi se država trebala odlučiti želi li pomagati i poticati našu proizvodnju ili uvoz. Svatko ima pravo na zaradu, ali se ne smije koristiti lažna promidžba, nego jasno reći - ovo sam uvezao i zato je niža cijena', jasan je Stanko.

Jedne godine supruzi Blaženki nije se usudio reći računicu jer je prodavao med po 25 kuna dok su ga svi troškovi održavanja pčelinjaka bez uračunatog njegova rada koštali 17 kuna. Pčelarske kalkulacije, objašnjava, dijele se na tri jednaka dijela, pa tako zarada trećinom završava ponovnim ulaganjem, trećina u održavanju dok ostatak ode na pokrivanje ostalih troškova jer bez toga nema dovoljno za prihranu pčela.

Sve to, odgovara nam, utjecat će na drastičan skok cijena meda, posebice u Slavoniji. Kilogram bi, procjenjuje, mogao koštati 50 i više kuna.

- Cijena meda u Dalmaciji i Primorju rasla je zbog potražnje, što kod nas u Slavoniji nije bio slučaj. Taj kilogram meda u staklenci preko ruku pčelara prijeđe 11 puta, ima markicu meda s hrvatskog pčelinjaka, pregledan je, ispravan. Već je davno i kod nas trebao poskupjeti jer je i cijena goriva porasla od 2016. sa sedam na 11 kuna, a gore je otišla i struja', objašnjava zbog čega će doći do poskupljenja.

Dodaje za kraj, kako med i proizvodi nisu najvažnije ono što pčela može dati.

- Osnovni smisao života pčela na Zemlji je oprašivanje. Svi moramo raditi na tome da pčele opstanu, ne radi meda, već da bi nam cvijeće mirisalo, a kod jela na tanjuru imali različite boje. Treba podizati svijest da opstanak pčela ne ovisi samo o pčelarima, a kad to već radimo iz ljubavi, treba nam u tome i pomoći. Do 85 posto korist pčela je u oprašivanju, a preostalih 15 je korist pčelaru dok su troškovi 100 posto pčelarevi', zaključuje pčelar Stanko Čuljak.