Lagarde: Euro je najjači oblik europske integracije

Predsjednica ECB-a u svom je blogu sažela riječi bivše predsjednice Europskog parlamenta Simone Veil da trebamo Europu koja omogućuje solidarnost, neovisnost i suradnju. "Ove riječi sažimaju sve što euro predstavlja, jer euro je više od obične valute. On je najjači oblik europske integracije i predstavlja Europu koja zajedničkim snagama štiti sve građane i radi za dobrobit svih", rekla je. napisao je, ističući kako je euro danas, nakon američkog dolara, druga najvažnija valuta u međunarodnom monetarnom sustavu.

Prema njezinim riječima, Europska monetarna unija bila je nekoliko puta na kušnji u proteklih četvrt stoljeća. “Pogodilo nas je nekoliko kriza koje su nas mogle uništiti”, rekla je, spomenuvši veliku financijsku krizu, krizu državnog duga i pandemiju covida-19. "Ali iz svakog smo izašli jači", rekla je. U nepredvidivim vremenima Europa ima priliku ojačati svoju otpornost integracijom tržišta kapitala i dovršetkom bankovne unije, ocijenila je.

Podsjetila je da stabilnost nije samorazumljiva, na što su, prema njezinim riječima, ukazali pandemija covida-19 i neopravdani rat Rusije u Ukrajini. Nedavni događaji u bankarskom sektoru podsjetili su nas da monetarna politika lakše obavlja svoje zadaće ako je podržava snažan bankarski sustav. "Financijska stabilnost uvjet je stabilnosti cijena i obrnuto", istaknula je.

Najveći izazov ECB-a je borba protiv visoke inflacije: "Godinama je bila preniska, ali sada je previsoka i najvjerojatnije će tako ostati predugo. To nagriza vrijednost novca, smanjuje kupovnu moć i šteti ljudima i tvrtke." No, prema njezinu uvjerenju, srednjoročno će se ponovno spustiti na ciljanu razinu od dva posto: "Zato dižemo kamate rekordnom brzinom. Podići ćemo ih na dovoljno restriktivnu razinu i tu ih zadržati toliko dugo da se inflacija vrati na ciljanu razinu što je prije moguće."

Osnivanje ECB-a uslijedilo je nakon odluke čelnika EU u svibnju 1998. kojom su potvrdili spremnost Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Njemačke, Francuske, Italije, Irske, Austrije, Španjolske, Portugala i Finske za uvođenje europske grupe valuta, eura, 1999. Tada je euro uveden kao knjižni novac, dok su se novčanice i kovanice eura u tim zemljama počele koristiti 2002. godine.

ECB je preuzeo vodstvo nad jedinstvenom monetarnom politikom, na snagu je stupio Pakt o stabilnosti i rastu koji je okvir za koordinaciju fiskalne politike u Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. ECB je u lipnju 1998. imao 400 zaposlenika, a danas zapošljava više od 4200 ljudi. Prije Christine Lagarde vodili su je Wim Duisenberg, Jean-Claude Trichet i Mario Draghi. Glavno tijelo za donošenje odluka u ECB-u je Vijeće ECB-a na čijem su čelu predsjednik ECB-a i predstavnici središnjih banaka zemalja eurozone, uključujući guvernera Banke Slovenije Boštjana Vaslea.

U 25 godina eurozoni pridružilo se još devet zemalja – Slovenija je uvela euro 2007. – čime se broj članica popeo na 20. Glavni zadaci ECB-a i središnjih banaka članica, uključujući Banku Slovenije, su definiranje i provedba zajedničkih monetarne politike, poslovanje na valutnim tržištima, upravljanje deviznim rezervama članova i briga o radu platnog prometa. Među novijim poslovima jedan od važnijih je nadzor europskih banaka.