Kratkoročni najam: EU novim pravilima za iznajmljivače suzbija sivu ekonomiju

Osim toga, u Hrvatskoj je samo u prošloj godini upisano 55 tisuća novih kreveta za najam turistima, mahom u privatnim objektima.

U EU-u je 2022. godine rezervirano 547 milijuna noćenja na četiri spomenute platforme. Najveći broj gostiju koji su koristili kratkoročni najam u 2022. zabilježen je u Parizu (13,5 milijuna), nakon čega slijede Barcelona i Lisabon s više od 8,5 milijuna gostiju i Rim s više od 8 milijuna gostiju. Od 2019. do 2023. došlo je do porasta u najvećem broju zabilježenih noćenja, s 96,9 milijuna noćenja u kolovozu 2019. na 124,7 milijuna noćenja u kolovozu 2023, piše Lider.

No iako takva ponuda smještaja može pozitivno utjecati na turističke brojke, eksponencijalan rast s jedne strane apartmana, a s druge strane internetskih platformi preko kojih se ti apartmani iznajmljuju turistima, lokalno stanovništvo suočava se i s negativnim posljedicama. Najviše se to osjeti opterećenjem javnih infrastruktura i usluga poput prikupljanja otpada, a nadležnim tijelima teško je pratiti i regulirati usluge kratkoročnog najma. Također, sve veći broj nekretnina za turistički najam znači manji broj nekretnina dostupnog za život lokalnog stanovništva, što posljedično diže cijene postojećih nekretnina za dugoročni najam ili kupnju.

Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova, neki gradovi i regije uveli su svoja pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Sve su to razlozi zbog kojih je Europska komisija još u studenome 2022. izradila prijedlog za osiguravanje veće transparentnosti kratkoročnog najma i potporu javnim tijelima u promicanju održivog turizma.

Prijedlozi uključuju registraciju domaćina za lakšu identifikaciju i provjeru informacija, zatim će internetske platforme morati provjeravati točnost podataka domaćina za veću sigurnost korisnika te će države članice pomagati lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja. Nadležna tijela moći će čak i zaustaviti registracije i ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi će izricati i novčane kazne platformama.

Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o tom prijedlogu u studenome 2023., a Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište, koji je radio na izvješću o dogovoru, u siječnju ove godine odobrio je privremeni dogovor o tim novim pravilima. Na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski je parlament izglasao odobravanje tog dogovora, a prije stupanja na snagu još ga treba potvrditi Vijeće EU, nakon čega države članice EU imaju dvije godine za njegovu provedbu.

Izvjestiteljica Odbora EP-a za unutarnje tržište Kim Van Sparrentak iz redova Zelenih istaknula je na sjednici da gradovi doživljavaju porast ilegalnog kratkoročnog najma za odmor.

– To čini gradove diljem Europe težima za život i manje pristupačnima. Ovaj zakon zahtijeva od platformi da dijele svoje podatke s lokalnim vlastima, omogućujući im da bolje provode pravila za najam za odmor kako bi stanovi ostali dostupni ljudima za život – relka je Van Sparrentak.

Tomislav Sokol, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu te potpredsjednik Odbora EP-a za unutarnje tržište, objasnio je za Lider da će se novim pravilima bolje urediti sustav iznajmljivanja.

– Ideja je da internetske platforme preko kojih se vrši iznajmljivanje moraju na kraju svakog mjeseca javnim vlastima dostaviti podatke o smještaju i prometu. Na taj način država dobiva informaciju o tome kakvo je realno stanje u turizmu te se suzbija siva ekonomija, što mislim da je pozitivno. Na europskoj razini ujednačit će se podaci koji se moraju dostavljati javnim vlastima – objasnio je Sokol.
Iznajmljivače, dakle, uskoro čekaju nova europska pravila kojima je cilj povećati transparentnost kratkoročnog najma i podržati održivi turizam, a Sokol je objasnio da se oni koji rade po zakonu, uredno plaćaju poreze i ispunjavaju svoje obveze nemaju čega bojati. Nova bi uredba trebala zaštititi potrošače od lažnih ponuda za kratkoročni najam.

Što se tiče rasta cijena nekretnina uzrokovanog širenjem platformi za kratkoročno iznajmljivanje, Sokol se složio da je to problem. Međutim, dodao je da EU u tom pogledu praktički ne može mnogo napraviti.

– Generalno kratkoročni najam utječe na cijene i dostupnost najma u gradovima. Pogotovo znamo za slučajeve u Splitu kada se studenti moraju iseliti preko ljeta da se apartmani iznajme turistima. To definitivno nije dobro i treba se urediti, ali tu Europska unija ima ograničene mogućnosti djelovanja. No, ono što se tu može napraviti jest da država i lokalne samouprave djeluju kroz poticanje izgradnje novih nekretnina, kroz bolje komunalno uređenje te kroz propisivanje uvjeta i bolju kontrolu, što je posebno važno u ispunjavanju ugovornih obveza kod najma. Dakle, posebno je važno imati pravnu zaštitu, ako najmodavac prekrši ugovor, da možete ići pred sud i u razumnom roku dobiti sudsku zaštitu, a ne da se to razvlači mjesecima i godinama, jer vam onda to više nije u koristi. Mislim da bi ljudi više tražili pravnu zaštitu kada bi znali da će ju dobiti u nekom razumnom roku – komentirao je Sokol.

Naime, prema načelu supsidijarnosti, EU treba rješavati one probleme koji se mogu riješiti samo na razini EU-a, a upravo zbog specifičnosti pojedinih tržišta i država teško je donijeti jedinstvenu politiku koja će biti jednako primjenjiva u Splitu, Dubrovniku, Stockholmu ili Bruxellesu, objasnio je Sokol.

Iako oko novih pravila za kratkoročni najam nije bilo prijepora (odluka je prihvaćena u Parlamentu sa 493 glasa za, 14 protiv i 33 suzdržana), u Parlamentu se dosta govori o rastu cijena nekretnina u nekim državama, među njima i u Hrvatskoj.

– Neki bi u EU to pitanje htjeli regulirati jedinstvenim europskim propisima, ali za to je potrebno dobiti većinsku podršku u Parlamentu, ali i država članica. A baš zbog toga što se države članice razlikuju, vrlo je teško naći nekakvo jedinstveno rješenje što napraviti, kako definirati jedinstvenu europsku stambenu politiku. Pogotovo one države poput skandinavskih koje imaju jako razvijenu socijalnu politiku ne žele da se EU petlja u to. Političke prepreke su prevelike da bi se mogla donijeti jedinstvena europska stambena politika i vjerojatnije je da će to ostati i dalje u nadležnosti država – rekao je Sokol uz zaključak da je turizam važan, ali ne možemo zbog turista ‘isprazniti‘ gradove na obali od domaćeg stanovništva.