To je omogućilo mirovinskim fondovima da po prvi put u svojoj povijesti probiju granicu od 20 milijardi eura, točnije dosegnuvši 20,2 milijarde eura. Nadalje, to je dovelo do rasta na godišnjoj razini od 15,5%.
Da bismo razumjeli ovaj rast, treba pogledati dva moguća pokretača: neto doprinose i promjenu vrijednosti imovine. Tijekom 2023. ukupni neto doprinosi u mirovinske fondove iznosili su 1,26 milijardi EUR, što predstavlja porast od 14,8%, odnosno 162,4 milijuna EUR u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, to je bilo i očekivano jer su plaće (a proporcionalno tome i doprinosi za mirovinsko osiguranje na te plaće) u 2023. godini zabilježile solidan rast, a stopa nezaposlenosti također je na povijesno najnižoj razini, pišu analitičari Intercapitala.
Naravno, kada pogledamo ukupno povećanje, rast NAV-a od 15,5% na godišnjoj razini predstavlja 2,71 milijardu EUR u apsolutnom iznosu. Drugim riječima, veći neto doprinosi predstavljali su samo 6% apsolutnog povećanja NAV-a. To nas dovodi do drugog pokretača: promjene u vrijednosti temeljne imovine mirovinskih fondova.
Promatrajući klase imovine, na mjesečnoj razini najviše su porasle obveznice koje su zabilježile rast od 207,6 mil. eura, odnosno 1,7%. Slijede dionice sa 159,8 milijuna eura ili 3,7 posto, te depoziti i gotovina sa 104 milijuna eura ili 18,2 posto. Pritom su na godišnjoj razini najveći porast ponovno zabilježile obveznice, koje su porasle za 1,62 mlrd. EUR, odnosno 14,6%, kao i dionice, s porastom od 961 mil. EUR, ili 27%, te inv. sredstava, na 309 milijuna eura ili 16,7 posto. S druge strane, depoziti i gotovina smanjeni su za 187 milijuna eura, odnosno 21,7 posto.
Što se tiče vrijednosnih papira i depozita, oni su ukupno iznosili 15,9 milijardi eura, što znači rast od 3,1% na mjesečnoj razini i 11,2% na godišnjoj razini. Od toga su domaći vrijednosni papiri i depoziti činili 89,1% ukupnog iznosa na 14,2 milijarde EUR, te su porasli za 3,1% na mjesečnoj razini i 9,8% na godišnjoj razini. S druge strane, inozemni vrijednosni papiri i depoziti iznosili su 1,74 milijarde eura i porasli su 3,9% na mjesečnoj razini, odnosno 11,2% na godišnjoj razini.
Što se tiče trenutne strukture imovine fondova, obveznice i dalje čine veliku većinu sa 63%, smanjivši se za 0,57 p.p. MoM, a 0,49 p.p. YoY. Dionice su 2. najveća kategorija s 22,2%, rastući za 0,24 p.p. MoM, a 2,04 p.p. Na godišnjoj razini, dok investicijski fondovi čine 10,7% ukupnog iznosa, smanjivši se za 0,20 p.p. MoM, ali raste za 0,11 p.p. YoY.
