Različita su tumačenja dosad prikupljenih podataka, ali najlogičnijim se čini ono da je dio mlađih gostiju iskoristio otvaranje granica prema dalekim tržištima ostavivši nam populaciju seniora koja je popunila kampove izvan glavne ljetne sezone i pridonijela rastu u tom dijelu godine. Napokon će nekom svanuti s klimatskim promjenama, čini se prema tumačenju struke, koja se prošlog tjedna ponovno okupila na 17. kongresu kampinga u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske, piše Lider.
Od početka godine do 5. studenoga 2023. kampovi su ostvarili gotovo 21,5 milijuna noćenja, što je porast broja u odnosu na lani. Iako se može reći da je ova turistička sezona za hrvatski kamping bila uobičajeno uspješna, statistika će pokazati da je u srpnju i kolovozu bila nešto slabija nego prošla, pogotovo kad je pitanju popunjenost mobilnih kućica.
– Iako tu u sedmom i osmom mjesecu nema nekih većih minusa, primjećuje se da smo imali blagi pad prometa u odnosu na prošlu godinu, no treba imati na umu da su lani tek počele popuštati mjere protiv COVID-19 i da su daleka tržišta i dalje bila nedostupna, nije bilo letova. Prema onom što vidimo u statistici, da je pao promet dobne skupine između 20. i 35. godine, možemo zaključiti da su to upravo oni gosti koji su u ovoj godini opet dobili priliku putovati na daleke destinacije. Istodobno imamo porast dobne skupine 60+ te porast popunjenosti u mjesecima izvan ljetne špice, kao i bolji rast prometa na parcelama u kampovima. Ako se to i dogodilo najviše zahvaljujući toplom vremenu, to je trend koji moramo uzeti u obzir u daljnjem planiranju – ističe Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske.
image
Kad su u pitanju budući planovi, na listi konkurenata u Europi Hrvatska je i dalje pri vrhu, potvrdio je Uwe Frers, direktor kamping-platforme PiNCAMP čiji je osnivač njemački autoklub ADAC.
U iduću sezonu Hrvatska ulazi zadržavši drugo mjesto prema kvaliteti kampova s ocjenom 3,8, odmah iza Nizozemske, koja je godinama na vrhu ljestvice s ocjenom 3,9, a iza nas su Luksemburg, Francuska i Italija. Italija ima jednak broj ADAC bodova kao Albanija, Austrija i Španjolska, a slijede Njemačka, Belgija i Danska.
U odnosu na druge zemlje, Hrvatska je imala minimalan pomak u kvaliteti, a najveći skok gosti njemačkog autokluba zamijetili su u Švedskoj i Sloveniji. Na ADAC-ovu popisu europskih kampova u idućoj sezoni bit će 17 novih kampova koji nose oznaku Superplatz, i time će ih biti ukupno 192. Zasad se vjeruje da će kvaliteta hrvatskoga kampinga dodatno porasti s donošenjem uredbe o korištenju turističkog zemljišta, što se očekuje do kraja ove godine, a omogućit će ulaganja u infrastrukturu, od akvaparkova, ugostiteljskih objekata nadalje.
Prestižnu ocjenu Superplatz u ADAC-ovu vodiču dobila su još tri hrvatska kampa – Kovačine, Amadria Park kamp Šibenik i Stobreč. S ukupno 24 kampa s oznakom Superplatz, Hrvatska se prema broju odličnih kampova nalazi na trećem mjestu, iza Francuske i Italije, a Nizozemska ima tek jedan kamp manje od nas u ovom rangu, otkriva Frers.
– Ta bi se ljestvica ubuduće mogla i promijeniti s novim pravilima ocjenjivanja koje ADAC uvodi, odnosno novim kriterijima koji će se gledati, a to su održivost, digitalizacija i usluga – dodaje Frers.
– ADAC-ova analiza pokazala je da je Hrvatska ove godine imala najskuplju uslugu kampinga, po prosječnoj cijeni noćenja od 62 eura, dok je recimo u Nizozemskoj bila 48, a u Francuskoj 47 eura. Prema regijama, najskuplja adresa za kampiranje ove godine bio je Veneto u Italiji s prosječnih 75 eura po noćenju, Lago di Garda bilježi 69, a Istra je sa 67 eura po noćenju bila treća najskuplja regija u Europi. Hrvatski kampovi mogli bi razmisliti koliko će takva cjenovna politika biti održiva u privlačenju gostiju u idućoj godini. Usto je Hrvatska ove godine imala loš PR zbog konstantnih objava u medijima o visokim cijenama. Sjećamo se svi onih napisa o cijenama sladoleda, što su prenijeli i njemački mediji. Pitanje je kako će taj PR utjecati na potražnju u sljedećoj godini – upozorava Frers.
