Cijene zlata lete u nebo, a za to je najzaslužniji - Trump

Zlato je skuplje nego ikad prije. Još prije godinu dana je fina unca na svjetskom tržištu koštala oko 2.000 dolara, ovaj tjedan se cijena tog plemenitog metala opasno približava već i 2.900 dolara.

Kao prvi razlog svakako jest strah kako će stari i novi američki predsjednik rasplamsati trgovinski rat, prije svega protiv Kine. Zlato se uvijek smatralo sigurnim ulogom u nemirnim vremenima, ali to je sad samo dio objašnjenja.

Jer kad se pogleda kamo ide zlato koje se kupuje, onda upada u oči nešto čudno: ovog prosinca je samo iz Švicarske otišlo 64 tone zlata – u Sjedinjene Američke Države. To nema logike: ako vlada samo strah od protekcionizma nove vlade u Washingtonu, onda bi i američki dolar bio podjednako dobra “sigurna luka“ za ulagače.

Ali Donald Trump prijeti još nečim: carinama na sirovine koje se uvoze u SAD, objašnjava Carsten Fritsch iz Commerzbanke. A i zlato je zapravo – sirovina. Hoće li Trump odrediti i carinu na uvoz zlata u SAD? O tome ništa nije rekao, ali zlatno pravilo ulagača jest: bolje spriječiti nego liječiti, dakle valja kupovati zlato – i dovoziti ga u SAD.

To se najbolje vidi na New York Commodities Exchange (COMEX), jednoj od najvećih robnih burzi svijeta. Tamo je prošlog prosinca stiglo 123 tone zlata, od početka ove godine još 290 tona – najveći porast još od vrhunca pandemije korone 2020. U međuvremenu ta burza u New Yorku raspolaže s oko 1.000 tona zlata, količina neviđena još od ljeta 2022., a samo od izborne pobjede Donalda Trumpa u studenom je zaliha porasla za 75%.

COMEX je robna burza na kojoj se i sa zlatom posluje u terminskim poslovima, ali ona doista posjeduje te poluge zlata kojima se trguje u posebnim – i naravno dobro čuvanim spremištima. Za smrtnike koji si ne mogu niti zamisliti tu količinu zlata valja reći da bi zapravo i 1.000 tona zlata zbog njene velike specifične težine stalo u oveću dnevnu sobu jer je to nekih 50 kubičnih metara – naravno samo ako je ta soba u prizemlju.

Ta pošast Amerikanaca za zlatom je sve veći problem i za druga tržišta ovim plemenitim metalom, čak i za tržište plemenitih metala u Londonu. To je zapravo glavna burza zlata još od 1919. i praktično se tamo određuje svjetska cijena te plemenite kovine. Ali i londonski špekulanti šalju zlato u Ameriku jer je na COMEX-u zbog potražnje neusporedivo viša i provizija: na future za zlato ona tamo dosiže već i 60 dolara za uncu (28,3495 grama). To se inače zove “arbitražni posao”, ali je u ovim vremenima i to odličan način zaraditi imutak tek kao posrednik.

Naravno, londonska burza također fizički ima zlato i to je inače rutinski posao za Bank of England da ga preda novom vlasniku u roku od par dana. Ali zbog tolike količine koja se prenosi preko Atlantika, Fritsch nam objašnjava da se na zlato u Londonu sad mora čekati mjesec ili čak dva!

"U Londonu se čini da raspoloživo zlato postaje oskudno", smatra stručnjak za sirovine iz Commerzbanke. "To bi moglo biti objašnjenje i zašto cijena zlata i dalje raste usprkos gotovo nepromijenjenih očekivanja kod eskontnih stopa."

Koliko cijena zlata može još rasti? Uvijek sve ovisi o potražnji, ali tehnički već i sad ima potencijal “srušiti” i granicu od 3.000 dolara za finu uncu, uvjeren je Jörg Scherer, stručnjak za tehničku analizu iz HSBC-a. I Robert Rethfeld iz Wellenreiter-Invest je uvjeren kako će i premašiti tu granicu, ali nakon toga očekuje da će ova utrka stati: zlato jest sigurna luka, ali ono i blokira novac za možda još unosnija ulaganja.