Jeftinije žitarice spustile cijene hrane u listopadu

FAOv indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u listopadu u prosjeku 133,9 bodova i bio je za 1,2 posto niži nego u rujnu, pokazalo je redovno mjesečno izvješće.

Indeks se tako vratio na razinu iz kolovoza, nakon što se u rujnu bio popeo na 135,6 bodova, prema revidiranom podatku, zabilježivši najvišu vrijednost od studenog 2022. godine.

Godišnja usporedba pokazuje pak da su cijene hrane na sredini jeseni još uvijek bile više za 5,9 posto nego prije godinu dana, napominje FAO.

Umanjenje žitarice, pojeftinila pšenica

Daleko su najviše u listopadu na mjesečnoj razini umanjene cijene žitarica, za čak 4,5 posto.

Pšenica je pojeftinila prvi puta od svibnja, ponajprije zbog slabe međunarodne potražnje i poboljšanih izgleda za proizvodnju, osobito u Argentini.

Meso je u listopadu bilo za 1,2 posto jeftinije nego u rujnu, uz pad cijena svinjetine, ovčetine i govedine. Cijene mesa peradi zadržale su se pak višemanje na rujanskoj razini, pokazuje izvješće agencije.

Mlijeko i mliječni proizvodi bili su jeftiniji za 1,1 posto nego na početku jeseni, uz pad međunarodnih cijena maslaca i sira u uvjetima obilne ponude i slabe potražnje.

Cijene biljnih ulja marginalno su pak uvećane, za 0,3 posto, budući da je poskupljenje sojinog i suncokretovog ulja prevagnulo nad jeftinijim repičinim uljem.

Šećer poskupio

Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog tijesne opskrbe u uvjetima poremećaja u logistici na Crnom moru.

Šećer je pak poskupio za čak 6,6 posto, uz najviše cijene od prosinca 2024. godine.

Motor poskupljenja bili su poremećaji u žetvi i preradi šećerne trske u Brazilu zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta te pogoršani izgledi za proizvodnju u Indiji, Europskoj uniji i Tajlandu u tekućoj poljoprivrednoj sezoni.

Manje trgovine žitaricama

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je procijenio da će se svjetska proizvodnja žitarica ove godine smanjiti oko dva posto, na 2,99 milijardi tona.

Lani je urod žitarica bio najveći otkad se objavljuju podaci, a ovogodišnja žetva zauzet će drugo mjesto na ljestvici, napominju iz FAOa.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2026/2027. iznositi 2,97 milijardi tona i zadržati se, višemanje, na razini iz 2025/2026., pokazuju nove procjene UNove agencije.

Svjetske zalihe žitarica iznosit će na kraju nove sezone sredinom iduće godine 974,7 milijuna tona i bit će za 1,8 posto više nego na njezinom početku, procjenjuje FAO, ponajprije zato što će poremećaji u izvozu Crnim morem zadržati više pšenice u ruskim i ukrajinskim skladištima.

Trgovina žitaricama trebala bi u novoj sezoni iznositi 507,7 milijuna tona, pokazuju nove FAOve prognoze, i bit će za 3,3 posto manja nego u prethodnoj sezoni, kad je dosegnula najvišu razinu otkad se prate podaci.

Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za čak 8,6 posto, uz smanjene isporuke iz svih velikih izvoznika u uvjetima ograničenja u opskrbi ili logističkih problema, navodi FAO u izvješću.