HOO prihvatio kandidature Splita za Europske igre 2027. i Osijeka za EYOF 2025

Procjenu gospodarskih učinaka izradili su predstavnici tvrtke PricewaterhouseCoopers, a obilje pozitivnih izravnih i neizravnih učinaka najbolje je dočarati brojčano. Za organizaciju najvećeg višesportskog događaja koji bi se ikad održao u Hrvatskoj - splitskih Europskih igara s oko 7000 sportaša i oko 2000 pratećih osoba, trebalo bi izdvojiti oko 57 i pol milijuna eura. Uz procjenu da bi u prihodovnoj strani moglo biti i do 70-posto sponzorskog udjela, iznimno važan je neizravni, ponajviše turistički učinak, prema kojem bi Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija ostvarili oko 155.000 dodatnih noćenja, što se procjenjuje na vrijednost od 21.7 milijuna eura. Za sportsku infrastrukturu, bez stadiona u Poljudu i Spaladium Arene koji su u zasebnom investicijskom projektu, predviđeno je izdvajanje od oko 2,8 milijuna eura.

Organizacija ljetnog EYOF-a 2025. u Osijeku s oko 2500 sportaša i 750 ostalih sudionika iziskivala bi ulaganje od oko 13.7 milijuna eura, s tim da bi se samo od kotizacije sudionika iz oko 50 europskih država ostvario izravni prihod od 4.9 milijuna eura. Osijek i susjedni gradovi, uključujući i Vukovar, od dodatnih bi noćenja, procijenjenih na 41.300, ostvarili dobit od oko 7.4 milijuna eura. Za obnovu sportske infrastrukture predviđen je iznos od oko 1.8 milijuna eura.

Osim gospodarskog, učinci domaćinstava ovih dvaju višesportskih natjecanja ostavili bi traga i na društveni, sportski i ekološki život dvaju gradova, a svako bi izvansportsko infrastrukturno ulaganje omogućilo kvalitetniji život građanima. Jednoglasno prihvaćena suglasnost članova Vijeća HOO-a o kandidaturama Splita i Osijeka bit će proslijeđena Skupštini HOO-a, a potom će se čekati još i „zeleno svjetlo“ hrvatske Vlade.

Što se tiče Europskih igara u Poljskoj, do kojih su ostala točno dva mjeseca, Hrvatska trenutačno ima 46 sportaša iz atletike i 46 iz ostalih sportova, a procjena je da će ih ukupno biti oko 130.

Maratonka Matea Parlov Koštro uvrštena je od 1. travnja u Olimpijski program Pariz 2024. sa statusom evidentne kandidatkinje. HOO trenutačno ima dvije sigurne olimpijske norme za Pariz, obje su iz atletike i obje u vlasništvu maratonki - Bojane Bjeljac i Matee Parlov Koštro, koje su nas predstavljale i na Olimpijskim igrama u Tokiju. Od istog datuma u Olimpijskom programu je i Nika Klepac (tekvondo), sa statusom potencijalne B kandidatkinje. S prvim danom travnja u HOO-ov razvojni program I. uvrštene su jedriličarke Iva Rokvić i Nora Gotovac te Aida Trstenjak i Lovro Maslov iz karatea.

U razvojnom programu II/1 novi punopravni korisnici od 1. travnja su Darko Tomašević (streljaštvo) i Helena Dujmić (tekvondo), dok će 75-postotno financiranje ostvarivati Tin Devald, Lea Rašić, Lucijana Terze i Roko Vlašić (svi iz odbojke). Novi korisnici (mlađeseniorskog) programa III. od 1. travnja su Tomislav Novosel (atletika) te Andrija Mikuljan i Josip Sikavica (streljaštvo). Također od 1. travnja, nova hrvatska olimpijska nada, članstvom u istoimenom razvojnom programu HOO-a, postala je Anna Ćukušić (streljaštvo).

Članovi Vijeća HOO-a prihvatili su i 28 programskih zahtjeva za šest posebnih programa za poticanje i razvoj sporta na lokalnoj razini, kao i odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu HOO-ove Nagrade „Milan Neralić“ 2023., koja se dodjeljuje za izniman doprinos razvoju sporta na lokalnoj razini.

Na temelju zamolbe Hrvatskog karate saveza te slijedom zahtjeva Ministarstva turizma i sporta o postojanju ili nepostojanju interesa za prijam sportaša u hrvatsko državljanstvo, Vijeće HOO-a dalo je pozitivno mišljenje za dvojicu 22-godišnjih karataša - Jana i Bora Hartla, čija je majka Hrvatica i do Domovinskog je rata živjela u Hrvatskoj, a potom se preselila u Sloveniju.

U zaključnoj točki prihvaćene su izmjene i dopune članova komisija HOO-a. Pokroviteljstvo HOO-a dobilo je ovogodišnje dječje atletsko natjecanje ,,Erste Plava Liga - brže, više, jače". Iduća sjednica Vijeća HOO-a održat će se 25. svibnja u Zagrebu.