Rekordne cijene rabljenih stanova u slovenskim gradovima

Također je u Mariboru i Celju prosječna cijena dosegla rekordnu vrijednost. Podaci stoga pokazuju da je potražnja za stambenim nekretninama u gradovima veća od ponude.

Boštjan Udovič, direktor Komore za nekretnine, ističe da se nekretnine i dalje previše kupuje ili prodaje s emocijama. Sama epidemija ne može utjecati na pad cijena. Na sve može utjecati samo neizravno.

"Na sve koji žele nekretnine na određenom mjestu utječe činjenica da cijene na ovom mjestu rastu", objasnio je Udovič za Radio Slovenija koji rješenje vidi u ulaganju u razvoj tržišta najma, koje praktički ne postoji u Sloveniji.

Skraćivanjem postupaka na tržištu najma, smanjenjem poreznih opterećenja. Potrebno je poduzeti mjere i na strani ponude i potražnje, što bi moglo dovesti do nižih cijena, smatra.

Prema podacima Geodetske uprave (Gurs), prosječna cijena rabljenog stana u Ljubljani lani je prvi put premašila 2.900 eura po četvornom metru. U Mariboru i Celju prosječna je cijena dosegla rekordnu vrijednost od 1410 eura. U Kranju je porastao na 2.180 eura.

Tijekom epidemije barem su dugoročne stanarine blago pale s vrtoglavih razina, kažu stručnjaci. Međutim, smjernice za cijene ne obećavaju puno. Potražnja je i dalje velika, što dokazuje i stanje stambenih kredita, a ponuda je vrlo ograničena.

Količina stambenih kredita neprestano raste. Kamatna stopa na njih pada (u prosincu je u prosjeku iznosila 2,24 posto). Mnogima kredit nije potreban jer imaju dovoljno ušteđevine za kupnju nekretnine. I ne žele ih ostaviti u bankama, gdje će ih udariti lože. Tako ulažu u nove, skupe nekretnine.

Ljudi koji imaju nešto novca u dilemi su što učiniti. Matej Falatov, član uprave NKBM-a, rekao je za Radio Sloveniju da li taj novac ostaviti u bescjenje ako imamo kamate u bankama ili ga uložiti negdje drugdje.

Privatni investitori u Ljubljani prodaju nove stanove po cijeni od 4.000 do 6.000 eura. Do 3.500 eura po četvornom metru ne može kupiti novu gradnju u glavnom gradu.

"Cijene građevine porasle su, zemljište postaje sve skuplje. Apetit investitora porastao je tijekom godina", kaže Alen Komić, agent za nekretnine iz ABC Real Estate.

Nema novih apartmana srednje cijene.

"Najveći je paradoks da za rabljenu nekretninu morate platiti 3000 eura po m2. Nova nekretnina košta između 3.500 i 4.000 eura. Vrlo smo blizu cijenama novih zgrada i razlike su sve manje", kaže Komič, koji očekuje da će se to dogoditi za nekoliko godina.

Dolazi malo olakšanje u obliku novih javnih stanova za iznajmljivanje, ali to neće zadovoljiti veliku potražnju za kupnjom ili vlasništvom nad domom.

Epidemija covida-19, međutim, utjecala je na tržište komercijalnih nekretnina, kako u smislu najma tako i kupnje. Također je manje ulaganja u nove poslovne zgrade. Još uvijek postoji određena neizvjesnost u predviđanjima stručnjaka za naredne godine.

Gursa nedavno objavljeno (za sada preliminarno) izvješće o tržištu nekretnina 2020. godine pokazuje da je broj evidentiranih transakcija za urede i trgovine opao za 25 do 30 posto u odnosu na prethodnu godinu i prethodnih godina.

Kako je za STA objasnio direktor Komore za nekretnine Boštjan Udovič, lani se pad najviše osjetio u trgovini, trgovinama, uslužnim djelatnostima i restoranima, odnosno u djelatnostima koje su tijekom epidemije najviše bile pogođene turizmom.

Međutim, u Gursu su napisali da manji broj transakcija komercijalne nekretnine nije samo izravan rezultat mjera za suzbijanje epidemije, već i rezultat smanjene potražnje na tržištu komercijalnih nekretnina uzrokovane poslovnom neizvjesnošću o ekonomskim posljedicama koronske krize.

Na temelju percepcije članova komore, Udovič također zaključuje da je od početka epidemije bilo znatno više opreza u prodaji komercijalnih nekretnina. "To će se sigurno osjetiti dok cijela ekonomija ne stane na noge", vjeruje.

Udovac kaže da će kretanje na tržištu vjerojatno biti privremenije, ali da će epidemija u nekim pogledima imati i dugoročne posljedice. Prema njegovim riječima, vlasnici komercijalnih nekretnina već najavljuju znatno fleksibilnije radne procese nakon čega će uslijediti organizacija radnog prostora.

"To neće nužno dovesti do manje potrebe za poslovnim prostorima, ali sigurno do njihovog različitog arhitektonskog i funkcionalnog dizajna", procjenjuje.

Promet s trgovinskim, ugostiteljskim i drugim objektima ovisit će o tome koliko će se te aktivnosti oporaviti u netaknutom obliku nakon epidemije. koliko će se izvođenje ovih aktivnosti promijeniti u budućnosti.