Ponovo procvjetao najam stanova u centru Zagreba

U tom slučaju odrednica "location, location..." u potpunosti opravdava svoj smisao jer gradska središta obiluju svim sadržajima potrebnim za moderan, urbani život zbog iznimno bogate ponude različitih i specijaliziranih trgovina, uslužnih djelatnosti, kulturnih i društvenih događanja, zabave, edukativnih sadržaja, rekreacije, gastronomske ponude...

To "zlatno pravilo" vrijedilo je i za Zagreb, sve do 22. ožujka 2020. godine kad ga je zadesio katastrofalni potres. Dotad živahno tržište najma potpuno je utihnulo, a tu nam situaciju slikovito opisuje Dominka Bilić iz agencije Metropola, specijalizirane za luksuzne nekretnine višeg cjenovnog razreda.

- Naša je agencija bila glavni agent koncesionara novog zagrebačkog aerodroma Dr. Franjo Tuđman, kompanije Aéroport de Paris, TAV i Bouygues. U tom periodu baš nitko iz njihove upravljačko-ekspertne strukture, a radilo se o preko 45 stručnjaka najvećim dijelom iz Francuske, te ponešto iz Turske, nije želio unajmiti nekretninu u neposrednoj blizini aerodroma, već su samci i parovi bez djece, mahom svi unajmljivali stanove u centru grada, kako bi se, nakon dugog i napornog radnog dana, a naročito vikendom, mogli opustiti i zabaviti u gradskom centru - prepričava Dominka Bilić za Jutarnji list.

Međutim, zagrebački je potres, kaže, u svega nekoliko dana "uzdrmao" tu duboko ukorijenjenu svijest o poželjnosti življenja i dodatnoj kvaliteti života u centru, jer je izazvao ogroman strah i paniku.

- Mnoge zgrade u potresu ozbiljno su oštećene, a nekima je narušena i statička stabilnost. S obzirom na to da je podosta zgrada bilo označeno crvenom naljepnicom, kao totalno neuporabljivima, a još više narančastom naljepnicom, što je zahtijevalo značajne sanacije, cijelu 2020. godinu je izgledalo kao da će centar u nekom dužem vremenskom periodu ostati "mrtav" za najam, tim više što se nakon potresa dogodila i pandemija, koja nas je sve izolirala i zatvorila, te društveni život i sva kulturna događanja svela gotovo na nulu, čime je centralna pozicija za život u gradu postala irelevantna. No situacija se ipak, i na svu sreću, promijenila - ističe.

Potresi u Zagrebu su se smirili, a korona više nema pandemijske razmjere, čime je otklonjen strah kao glavni uzročnik prethodno iznimno loše situacije s tržištem najma nekretnina u centru.

- Iako obnova "crvenih zgrada" teče iznimno sporo, u "narančastim" zgradama stanovi se obnavljaju. Možemo reći da je situacija s najmom renoviranih stanova u centru tijekom protekle i ove godine ponovno postala vrlo živa i vibrantna, uz postizanje ponovno visokih cijena najmova, koje se za dugoročni najam, za potrebe stanovanja, kreću u rasponu od 10 do 15 eura po kvadratu za starogradnju, dok novogradnja u centru dostiže u prosjeku cijene od 20 do 25 eura po kvadratu - kaže.

U međuvremenu je porasla i ponuda stanova namijenjenih dugoročnom najmu. Naime, s obzirom na to da su se potres i korona negativno odrazili i na turizam u gradu Zagrebu, neki vlasnici apartmana odlučili su ih, umjesto za turističke svrhe, dati u ponudu agencijama za dugoročan najam ili ih pak sami oglašavati za dugoročan najam, budući da tu uglavnom radi o stanovima manjih kvadratura koji se lako iznajme i bez posrednika.

Zanimalo nas je kakvi se stanovi općenito najviše traže te tko ih unajmljuje.

- Najmoprimci stanova u centru su većim dijelom stranci: diplomati čije ambasade su locirane u centru, menadžement i zaposlenici stranih korporacija, banaka, međunarodnih organizacija, strani studenti, naši povratnici iz inozemstva... I gotovo svi unajmljuju luksuzno uređene nekretnine, višeg cjenovnog razreda, i to površine od 50 do 200 kvadrata, ovisno o tome žive li u prostoru žive sami, s partnerom ili dolaze s cijelom obitelji - kaže Dominka Bilić.

Dodaje kako se u 90 posto slučajeva unajmljuju kompletno namješteni stanovi.

- U zadnje dvije godine se pokazalo da si sve više naših ljudi s dobrim primanjima ili vlastitim biznisom može priuštiti najam visokokvalitetnih i luksuznih nekretnina u centru, što je izvrstan trend koji signalizira rast standarda i kupovne moći hrvatskih građana. Može ga zaustaviti jedino recesija - zaključuje