Kalendarski prilagođen rast u listopadu je ubrzao na 7,6% godišnje (u odnosu na 5,3% u rujnu). Prema izvornim indeksima, rast na godišnjoj razini iznosio je 11,2%. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova veći je za 2,8% u odnosu na rujan.
U promatranom razdoblju pozitivan doprinos generiran je od izgradnje zgrada (+12,0% godišnje), dok je kod izgradnje na ostalim građevinama također zabilježena skromna pozitivna godišnja promjena (+0,9%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora. S druge strane, na slabost privatnih investicija utječe i postupno pogoršavanje uvjeta financiranja.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada prosječan rast obujma građevinskih radova iznosio je 4,2% godišnje što predstavlja usporavanje dinamike rasta zabilježenog u istom razdoblju prethodne godine (+4,4%). U promatranom kumulativnom razdoblju, prema izvornim indeksima, rast je iznosio 4,5% godišnje. Istovremeno je u prvih deset mjeseci izdano 9.475 odobrenje za građenje (+4,2% u odnosu na isto razdoblje 2022.). Od toga se 8.187 dozvola odnosila na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Prema podacima HNB-a, iako je u listopadu poslovni optimizam u građevini stagnirao on se i dalje nalazi na razmjerno visokoj razini. Promatrano u razdoblju od početka ove godine poslovni optimizam u građevinarstvu iznad je dugoročnog prosjeka i na najvišim razinama od 2019. godine. Unatoč visokim troškovima gradnje, manjku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu nastavlja (za sada) pokazivati stanovitu otpornost.
Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. S druge strane, ograničavajući čimbenik građevinske aktivnosti ostaje manjak kvalificirane radne snage i pogoršanje uvjeta i troškova financiranja, dok se negativni rizici svakako odnose na intenzitet usporavanja potražnje u gospodarstvu, usporavanje gospodarske aktivnosti u zemljama u okruženju i potencijalno prelijevanje negativnih učinaka na hrvatsko gospodarstvo te i dalje prisutni izraženi cjenovni pritisci. Ostajemo optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava koji bi trebali nastaviti poticati građevinsku aktivnost u izazovnom poslovnom okruženju.
