Lani odobreno 4.150 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izvijestio je na sjednici da je, sukladno raspisanom javnom pozivu za prikupljanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita od 10. rujna prošle godine, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila ukupno 4260 zahtjeva.

Od toga, zaključno sa zadnjim danom prošle godine, 4150 zahtjeva je odobreno, njih 39 odbijeno, a 71 podnositelj je odustao od podnesenog zahtjeva, naveo je Horvat.

Dodao je da je APN lani zaprimio i dodatna 254 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, od čega se 47 zahtjeva odnosilo na dodatno subvencioniranje u slučaju utvrđenog invaliditeta, a 207 zahtjeva zbog povećanja obitelji, rođenjem ili posvojenjem djeteta.

Pritom, svi zahtjevi su odobreni, naveo je Horvat.

Od rujna 2017., kada je otvoren prvi natječaj za stambene subvencije, zaključno sa zadnjim lanjskim danom, odobreno je ukupno 9329 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita.

U navedenom razdoblju, izvijestio je Horvat, u obiteljima u kojima je korištena subvencija rođeno je više od 1500 djece, čime je ostvareno pravo na dodatno subvencioniranje u trajanju od dvije godine po djetetu.

Na zahtjeve zaprimljene u 2017., 2018, i 2019. godini, a zaključno s 31. prosincem lani, uplaćene su subvencije iz državnog proračuna u ukupnom iznosu od 117,4 milijuna kuna, rekao je Horvat, koji je podsjetio da su dva natječaja za subvencije provedena i u 2020. godini.

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju 15 kuna

Vlada je na sjednici donijela i odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini, za koju će građani u idućoj godini od države dobiti 15 kuna.

Kako je podsjetio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, Vlada svake godine odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava koja se iz državnog proračuna isplaćuju štedišama u stambenim štedionicama.

Postotak poticajnih državnih sredstava izračunava se prema formuli propisanoj Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a za štednju prikupljenu u 2021. godinu iznosi 0,3 posto.

Kada se to izračuna, dobivamo zaista simboličnih 15 kuna državnih poticajnih sredstava, naveo je ministar financija, napomenuvši da su sredstva za tu mjeru planirana u proračunu za 2022. godinu u iznosu od četiri milijuna kuna.

Poticajna sredstva se tijekom jedne kalendarske godine odobravaju štediši u samo jednoj stambenoj štedionici. a cilj je, još od onih originalnih, bio poticanje građana na dugoročnu štednju i potom sklapanje ugovora o stambenom kreditu, rekao je Marić te podsjetio da su od 2003. godine ti iznosi na godišnjoj razini maksimalno dosezali 1250 kuna.

Primjerice, iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini iznosio je 0,7 posto, odnosno maksimalni iznos poticajnih sredstava koji je stambeni štediša mogao ostvariti iznosio je 35 kuna.