I prošle godine nastavljen rast cijena slovenskih nekretnina

Broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama lani se u Sloveniji smanjio za 15 do 20 posto, a broj prodaja stambenih kuća za 20 do 25 posto, pokazuje izvješće o slovenskom tržištu nekretnina za 2023. koji je danas objavila na svojim stranicama Geodetska uprava.

Na temelju još uvijek privremenog broja evidentiranih kupoprodaja za 2023. godinu, procjenjuje se da je lani u Sloveniji prodano oko 8000 stanova u višestambenim zgradama i oko 5500 stambenih kuća, ukupne vrijednosti oko 2,2 milijarde eura. Sveukupno je lani u Sloveniji, prema procjenama, sklopljeno između 29.000 i 30.000 kupoprodajnih ugovora za nekretnine ukupne vrijednosti od 3,1 do 3,2 milijarde eura.

Prije svega, na smanjenje broja kupoprodaja stambenih nekretnina uvelike je utjecao rast kamatnih stopa i posljedično smanjenje potražnje za stambenim kreditima, navode iz Geodetske uprave.

Procjenjuje se da je prošle godine prodano oko 5.200 zemljišta za izgradnju objekata ukupne površine oko 530 hektara. Ovo je druga godina zaredom da se smanjuje broj kupoprodaja zemljišta za izgradnju objekata. U 2023. godini broj kupoprodaja građevinskog zemljišta smanjio se za 20 do 25 posto, a već je bio 40 posto manji u odnosu na 2021. godinu, stoji u izvješću.

Tržište nekretnina lani je bilo najaktivnije u sjevernoj okolici Ljubljane. Slijedi Kranj s okolicom i Celje pa Maribor. Tržište stanova tradicionalno je najmanje aktivno u Zasavju. Nešto je drugačija situacija u slučaju stambenih zgrada, gdje je prošle godine najveća tržišna aktivnost bila u Celju, a zatim u Mariboru.

Rast cijena stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju u 2023. godini nije bio tako izražen kao rekordne 2022. godine, ali ipak relativno visok. Na nacionalnoj razini cijene kuća za stanovanje porasle su za devet posto, cijene stanova u višestambenim zgradama za šest posto, a cijene zemljišta za izgradnju stambenih zgrada za osam posto.

Prema tim izračunima, prosječna cijena stana u višestambenim zgradama na državnoj razini lani je iznosila 2610 eura po četvornom metru, što je 210 eura više nego godinu prije. Istovremeno je prosječna cijena prodanih stanova u Ljubljani porasla za 40 eura po kvadratu i praktički dosegnula 4000 eura po kvadratu.

Prosječna cijena kuće s pripadajućim zemljištem lani je, pak, iznosila 141.000 eura, što je 9000 eura više nego godinu prije. Prosječna veličina prodanih kuća bila je 168 četvornih metara, a prosječna veličina zemljišta 720 četvornih metara. U Ljubljani je za kuću sa pripadajućim zemljištem trebalo u prosjeku platiti 380.000 eura.

U usporedbi s prošlom godinom, lani se neznatno smanjila razlika u cijenama stambenih nekretnina između područja gdje su one najviše, odnosno Ljubljane i planinsko-primorskih turističkih područja, te pretežno ruralnih područja, gdje su najniže. Cijene stanova u višestambenim zgradama bile su u Ljubljani u prosjeku 3,2 puta više nego u Beloj Krajini, a cijene stambenih kuća 6,3 puta. Cijene zemljišta za gradnju stambenih kuća bile su u Ljubljani u prosjeku više od 30 puta više nego u Prekmurju, gdje su općenito najniže.

S padom broja transakcija i rekordnim cijenama nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju, čini se da smo već dosegnuli vrhunac nekretninskog ciklusa i ulazimo u fazu usporavanja ili hlađenja tržišta na razini cijele države, piše u izvješću Geodetske uprave.

Procjenjuje da su u posljednjih pet godina cijene stanova porasle za 60 posto, cijene kuća za 46 posto, a cijene zemljišta za izgradnju stambenih zgrada za 54 posto. U odnosu na one iz 2015. godine, kada se dogodio posljednji preokret cijena nekretnina u Sloveniji, lani su cijene stanova bile više nego još jednom više, cijene zemljišta za izgradnju stambenih objekata porasle su oko 80 posto, a cijene kuća oko 70 posto.

I ove godine očekuje se smanjenje prometa nekretnina na geodetskoj upravi jer visoke cijene i kamatne stope i dalje smanjuju kako platežno sposobnu potražnju stanovništva, tako i investicijsku potražnju za stambenim nekretninama.

Što se tiče cijena stambenih nekretnina, u Upravi očekuju da će se njihov visoki rast ove godine dodatno smanjiti. Ponegdje može doći do stagnacije ili čak blagog pada cijena stanova, posebice na sekundarnom tržištu. Zbog nedovoljne ponude novih stanova i građevinskih zemljišta u najvećim gradovima, posebice u Ljubljani, koja diktira trendove na slovenskom tržištu nekretnina, ne očekuju nagli pad cijena nekretnina.