HNB o rizicima: Osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama

"Glavni rizici za financijsku stabilnost i dalje proizlaze iz geopolitičke neizvjesnosti, slabe aktivnosti u europodručju te zaoštrenih uvjeta financiranja", navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a, koji je informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, a raspravljao je i o sistemskim financijskim rizicima te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Kako se ističe u priopćenju središnje banke, nastavak postupnog pada prometa na tržištu stambenih nekretnina rezultirao je u trećem tromjesečju protekle godine stabilizacijom njihovih cijena.

"Ipak, rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blagi rast kamatnih stopa na nove stambene kredite. Osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama, dok se broj novih stambenih kredita smanjio tek umjereno, uz stabilan porast iznosa kredita", navode iz HNB-a.

Istodobno se, nastavljaju, "rast gotovinskih kredita znatno ubrzao pod utjecajem rastućeg potrošačkog optimizma, dok je potražnja poduzeća za novim financiranjem prigušena u svjetlu manjih potreba za financiranjem obrtnog kapitala i zaoštrenih uvjeta financiranja".

Iz središnje banke ističu kako je bankovni sektor i dalje visoko likvidan i kapitaliziran, kako se kvaliteta kreditnog portfelja banaka dodatno poboljšala, dok je profitabilnost na povijesno visokim razinama, ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda na kratkoročnu visoko likvidnu imovinu.

No, dodaju da će rast kamatnih troškova potaknut rastom kamatnih stopa na oročene depozite, koji se potkraj 2023. počeo prelijevati i na depozite kućanstava, djelovati na smanjenje profitabilnosti banaka.

"Porast troškova izvora financiranja banaka ujedno će povećati nacionalnu referentu stopu (NRS), a postupno i kamatne stope na dio postojećih kredita kućanstvima i kamatne prihode banaka, no taj porast bit će manji od povećanja kamatnih troškova", procjenjuju u središnjoj banci.

Ističu kako je u zreloj fazi financijskog ciklusa važno očuvati dobru razinu kapitaliziranosti kako bi bankovni sustav ostao otporan u slučaju materijalizacije nagomilanih sistemskih rizika.

"Stoga se početkom godine počela primjenjivati viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od jedan, koja se 30. lipnja podiže na 1,5 posto. U okviru redovitog godišnjeg preispitivanja HNB je povećao i ukupne zaštitne slojeva kapitala za sedam postojećih ostalih sistemski važnih institucija", zaključuje se u priopćenju HNB-a.