Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u razdoblju listopad-prosinac 2024. porasle su 1,4% u odnosu na tromjesečje ranije dok je na godišnjoj razini prosječni rast cijena stambenih objekata usporio na 10,1% (s 12,3% u trećem tromjesečju 2024.).
I dalje snažan rast cijena u Hrvatskoj posljedica je snažne domaće potražnje koja je ohrabrena rastom raspoloživog dohotka, povećanog optimizma, pozitivnih očekivanja te nastavkom rasta stambenog kreditiranja tijekom 2024. godine unatoč porastu troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija te nešto umjerenija potražnja nerezidenata obuzdavaju snažniji rast.
Na godišnjoj razini, promatrano prema regijama koje pokriva indeks, cijene su na Jadranu bile više za 9,2% (+0,1% tromjesečno), u Gradu Zagrebu za 9,5% u prosjeku (+2,8% tromjesečno) dok je u kategoriji Ostalo godišnja stopa iznosila 13,6%, a tromjesečna -0,1%.
Podaci za posljednje tromjesečje 2024. potvrđuju nastavak rasta cijena stambenih objekata u Hrvatskoj. Štoviše, dinamika tromjesečne promjene i dalje je iznad dugoročnog prosjeka što zadržava dinamiku rasta cijena na povišenim razinama. Međutim, strukturno gledano, unatoč visokom udjelu vlasništva nad nekretninama ostaje činjenica da prema podacima Hrvatska ima razmjerno visoki udio onih koji žive u prenapučenim kućanstvima. Uz to, već tradicionalna sklonost ulaganja u nekretnine ostaje visoka što je dijelom motivirano mogućnošću iznajmljivanja u turističke svrhe čime se dodatno utječe na raspoloživi dohodak.
Na razini cijele 2024. cijene stambenih objekata više su za 10,4% u odnosu na 2023. godinu. Promatrano prema regijama, godišnje stope rasta usporile su u sve tri regije. Cijene stambenih nekretnina bile su u Gradu Zagrebu više 8,8%, na Jadranu 11,1%, a u kategoriji ostalo 12,6% u usporedbi s prosječnim cijenama u 2023. godini.
U ovoj godini očekujemo nastavak blagog usporavanja godišnjeg rasta (na jednoznamenkaste stope). Umjereniji tekući rast cijena trebao biti odraz nastavka prigušene gospodarske aktivnosti sa zapadnih tržišta (i posljedično nastavka umjerenije inozemne potražnje), već izraženog rasta cijena u prethodnom razdoblju, kao i izostanka programa subvencioniranja (što se već odrazilo na stambeno kreditiranje u godini iza nas). Ostaje za vidjeti kako će se predstavljene makrobonitetne mjere HNB-a (odgođene za 1. srpanj 2025.) odraziti na rast stambenih kredita, pa time djelomično i na potražnju za stambenim nekretninama, osobito u vidu da se značajan dio transakcija na tržištu stambenih kredita ne realizira pomoću kredita.
Ipak, uz očekivano postepeno spuštanje kamatnih stopa, određene porezne olakšice za kupnju nekretnine (povrat dijela PDV-a) i nastavak gospodarskog rasta najvećim dijelom podržanog domaćom potražnjom, ne očekujemo izraženije smanjenje potražnje, pa time i eventualnu korekciju promatranih cijena. Ipak, predviđamo da će dinamika rasta ostat i dalje zamjetno iznad prosjeka EU i euro područja.
