Ulaganje koje je nekada zahtijevalo osobne sastanke i složene procedure danas je dostupno u nekoliko klikova putem mobilnih aplikacija. Prema podacima Eurobarometra, dostupnost financijskih usluga raste, ali financijska pismenost građana ne prati taj razvoj jednakim tempom.
Na razini Europske unije samo 18 % građana ima visoku razinu financijske pismenosti. Njih 64 % nalazi se u srednjoj skupini, dok 18 % pokazuje nisku razinu financijskog znanja i ponašanja. Razlike među državama članicama pritom su izrazite.
Prostor za poboljšanje
U regiji srednje i istočne Europe Hrvatska se nalazi oko europskog prosjeka. Prema podacima Ministarstva financija, 24 % građana Hrvatske ima visoku razinu financijskog razumijevanja. Istodobno, 71 % građana pokazuje razvijeno financijsko ponašanje, a 84 % pozitivno ocjenjuje korištenje digitalnih financijskih usluga. Međutim, u usporedbi sa zemljama koje prednjače u financijskoj pismenosti, Hrvatska se i dalje nalazi ispod prosjeka, što upućuje na prostor za dodatno poboljšanje i edukaciju.
U usporedbi sa susjednim državama, Slovenija se izdvaja kao jedna od rijetkih zemalja u kojoj više od 36 % građana ima visoku razinu financijskog razumijevanja. Austrija i Njemačka također su iznad europskog prosjeka, dok su Slovačka i Češka bliže sredini EU ljestvice.
Takvi podaci pokazuju da Hrvatska nije iznimka, već dio šireg regionalnog obrasca u kojem tehnologija i dostupnost financijskih proizvoda rastu brže od razumijevanja rizika i dugoročnog planiranja.
„Problem nije u tome što ljudi danas imaju pristup tržištima, nego u tome što odluke donose prebrzo. Kada se ulaganje svede na nekoliko klikova, a bez jasnog razumijevanja rizika, vremenskog horizonta i vlastitih ciljeva, povećava se vjerojatnost loših odluka. To se najčešće vidi kroz impulzivno trgovanje i reagiranje na kratkoročna tržišna kretanja, što dugoročno gotovo uvijek umanjuje rezultate“, kaže Emilio Gučec, poslovni analitičar u Finaxu.
Povjerenje u banke i osiguranja
Jedan od dodatnih izazova u Hrvatskoj i regiji je povjerenje u tradicionalne investicijske savjete. Prema Eurobarometru, 45 % građana Hrvatske vjeruje savjetima banaka i osiguravajućih društava. Međutim, u takvom modelu građani često ne prepoznaju u čiju je korist preporuka oblikovana.
„U klasičnom modelu savjetovanja klijent često ne vidi jasnu razliku između prodajnog interesa i stvarne investicijske strategije. To stvara konfuziju i pasivnost. Transparentni digitalni modeli, koji jasno prikazuju troškove, strategiju i razinu rizika, smanjuju taj problem jer korisnik točno zna u što ulaže i zašto“, ističe Gučec.
Stabilnost bez utjecaja emocija
Primjeri zemalja poput Slovenije, Austrije i Njemačke pokazuju da viša razina financijske pismenosti ide ruku pod ruku s dugoročnijim pristupom ulaganju i većim povjerenjem građana u vlastite financijske odluke.
„Ulaganje nije pitanje brzine, nego strukture i discipline. Dugoročne strategije koje se temelje na diverzifikaciji i jasnim pravilima smanjuju utjecaj emocija. Kada se građanima omogući razumijevanje osnovnih financijskih principa, oni donose stabilnije odluke i rjeđe reagiraju impulzivno, bez obzira na kratkoročne promjene na tržištu“, zaključuje Gučec.
Podaci Eurobarometra potvrđuju da digitalizacija financija sama po sebi nije dovoljna. Bez sustavne edukacije i jačanja financijske pismenosti, rast dostupnosti ulaganja može povećati rizik, umjesto da dugoročno unaprijedi financijsku sigurnost građana.
