Bačić: Graditeljski zakoni idu dalje, nema govora o trećem čitanju

Tjednima već ne prestaju kritike na nove Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, posebice na ovaj drugi. Arhitekti su od početka protiv ovakvog prijedloga zakona, zbog investitora u turizmu na kratko vrijeme zaratila su dva ministra, a onda se prije neki dan javio i HAZU, čije Znanstveno vijeće za turizam i prostor također nije zadovoljno onime što je izašlo iz Bačićevog ministarstva.

A ministar nakon svega i dalje ne odustaje.

- Naš je plan taj zakon donijeti. Mislimo da smo apsolutno u pravu, mislimo da je zakon odličan. Nijedan zakon nije Biblija i ne znači da za godinu dana nećemo vidjeti da nešto ne valja pa da ga nećemo promijeniti. Mijenjaju se svi zakoni, i Ustav se mijenja pa kako ne bi zakoni. Međutim, mislimo da je zakon vrlo dobar i da promiče gospodarski razvoj Hrvatske, da omogućuje priuštivo stanovanje, da omogućuje energetsku samodostatnost Hrvatske, da pojednostavljuje gradnju, da ubrzava pristup građevinskim dozvolama', poručio je novinarima Branko Bačić.

Ne pada mu na pamet ni poslati zakon u treće čitanje.

- Na zakonu smo radili dvije godine. Ne znam oko čega još može biti prijepora', kazao je.

Bačić je već tjednima zasipan kritikama, pri čemu se nerijetko može čuti da su ideje ministarstva Privatizacija 2.0. Možda najžešći kritičari su arhitekti, predvođeni Hrvatskom komorom arhitekata. Bačić pak napominje da se Komoru još u listopadu 2023. pozvalo da se uključi i da zajedno s ministarstvom radi na novom zakonu. Tada je Komora iznijela svojih deset teza o tome kako treba izgledati prostorno uređenje i planiranje, a Bačić tvrdi da je ministarstvo prihvatilo sve te da se s Komorom razilaze samo oko jedne stvari, a ona se tiče hijerarhije planova.

Naime, do sada su se dozvole mogle izdavati tek nakon što su svi planovi - od GUP-a pa do Urbanističkog plana uređenja budu usklađeni. Po novome će Državni plan prostornog razvoja biti i provedbeni, odnosno građevinske dozvole moći će se izdavati direktno na temelju njega, bez prilagođavanja lokalnih planova. Doduše, samo u slučajevima kada se radi o objektu kojeg država proglasi strateškim, poput primjerice obnove zračne luke ili gradnje neke bolnice.

Jedan od problema je i rok koji je propisan jedinicama lokalne samouprave da izrade urbane planove uređivanja, na temelju kojih se izdaju građevinske dozvole. Prema prvom prijedlogu zakona taj je rok iznosio dvije godine, a sada je u konačnom prijedlogu povećan na tri. Famozni članak 208. Zakona o prostornom uređenju, doduše, predviđa da ako jedinica lokalne samouprave ne donese UPU u propisanom roku, da tada neki investitor može tražiti građevinsku dozvolu direktno od ministarstva. No Bačić ne misli da je rok prekratak, kako to tvrde u u oporbi.

- Posedarje je primjerice donijelo 2 do 3 urbanistička plana uređenja u tri godine. Za donijeti urbanistički plan uređenja treba 18 mjeseci, ali i to je bogohuljenje'. poručio je.

Neki su pritom spomenuli i kako je državi za prostorni plan trebalo 10 godina. 'Državni plan i urbani plan uređenja - to je kao da uspoređujete space shuttle i motokultivator, poručio je Bačić.

Jedna od kritika odnosila se i na urbanu komasaciju. Bačić je jasno poručio da komasacije neće biti bez urbanističkih planova uređenja.

- Nema privatnika koji će imati komasaciju ako ona nije određena urbanim planom uređenja, a taj plan donose jedinice lokalne samouprave. Ako on nije precizan onda se radi urbanistički projekt koji će detaljno iscrtati građevinske parcele i onda će se temeljem toga matematikom i geometrijom izmjeriti koju ste površinu imali koja sada ulazi u komasaciju', rekao je Bačić.

Zakonom se uvodi i urbanistički projekt no on se može realizirati samo za priuštivo stanovanje, objekte javne namjene i urbanu komasaciju. Cilje je da se kroz urbani projekt skrati proces te da se objedine - proces studije utjecaja na okoliš, proces izrade urbanističkog plana uređenja i proces ishođenja lokacijske dozvole.

Bačić je pojasnio kako je neizbježan dio ovih novih zakona i priuštivo stanovanje, a zakon koji obrađuje taj dio od jučer je u javnom savjetovanju. 'Do kraja 2030. izgradit ćemo 10 tisuća stanova', poručio je Bačić.