ZKM vraća na repertoar nagrađivane predstave

Publika koja je s nestrpljenjem iščekivala povratak ove predstave 31. siječnja može ponovno pogledati jednu od najnagrađivanijih kazališnih predstava, a naredne izvedbe na rasporedu su tijekom veljače.

Črna mati zemla ide prema stotoj izvedbi, a predstava je nastala na temelju istoimenog nagrađivanog romana Kristijana Novaka. Od prve scenske izvedbe publiku ostavlja bez daha emotivnim i mračnim slikama traumatičnog odrastanja u Međimurju, koje dovodi do tragičnih posljedica, a onda i do pokušaja iskupljenja.

Od praizvedbe (1. travnja 2017.) predstava je dobila tri Nagrade hrvatskog glumišta: za najbolju predstavu u cjelini, režiju (Dora Ruždjak Podolski), za najbolju sporednu ulogu Bake (Urša Raukar). Također je nagrađena i Marulom za najbolju predstavu u cjelini. Uz to, redateljica Ruždjak Podolski nagrađena je i Marulom i Gavellom za režiju, a Tomislav Zajec Marulom za najbolju dramatizaciju istoimenog romana, dok je kostimografkinja Doris Kristić nagrađena Marulom za oblikovanje kostima. Predstavi je pripala i nagrada publike na 63. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, zbog čega slovi za najnagrađivaniju predstavu posljednjih godina.

Dok priprema obnovu Črne mati zemle redateljica, Dora Ruždjak Podolski, ističe:

„Za mene je to posebna predstava, najdraži projekt u mojoj tridesetogodišnjoj, bogatoj kazališnoj karijeri. U tome se projektu dogodila čudesna sinergija. Autor romana Kristian Novak iznio je na svjetlo dana zaista čudesno djelo, koje je spoj fantazmagorije, dubokog zadiranja u ljudsku psihu, obojeno svim bojama Međimurja, zvucima i mirisima. Taj roman mi je predstavljao veliku inspiraciju. Dramaturg Tomislav Zajec na čudesan je način taj roman pretočio u drugi medij, u začudnu kazališnu cjelinu punu potencijala za glumački izričaj, a to je treći faktor koji se potpuno sljubio s ovima materijalom, glumački ansambl ZKM-a koji se u izvedbu dao svim srcem i puninom“.

Autor dramatizacije i dramaturg Tomislav Zajec, na pitanje čega se prisjeća sad pred obnovu Črne mati zemle naglašava:

„Lejpa je, lejpa naša hiža!“, replika je to koju u jednom trenutku predstave izgovara Pujto, jedan od likova Črne mati zemle. A međimurska hiža o kojoj govori ova predstava istovremeno je i lijepa, ali i mračna i potresna i herojska, a sve to promatrano očima malog protagonista Novakove priče, Matije Dolenčeca. Radeći na dramatizaciji ovoga romana upravo je ta dječja perspektiva čitavo vrijeme i mene samoga pozivala na što veću iskrenost i otvorenost u odnosu prema profesiji kojom se bavim, ali i samom životu. Šesti rođendan predstave, koji ćemo proslaviti u travnju ove godine, najbolji je dokaz da se i naša publika osjeća tako u susretu sa začudnim svijetom Črne mati zemle“, kaže Zajec.

I ne zaboravite, kazališni kritičari su uvijek naglašavali i isticali snagu kolektivne igre, po kojoj je Zagrebačko kazalište mladih uvijek i bilo prepoznato kao jedinstveno u prostoru čitave regije, a koje je u Črnoj mati zemli doseglo nove vrhunce zajedničkog dijeljenja virtuoznog umijeća stvaranja svijeta predratnog Međimurja; istovremeno dirljivog, zastrašujućeg i potresnog.

Glume: Adrian Pezdirc, Mia Melcher, Doris Šarić Kukuljica, Nataša Dorčić, Urša Raukar, Dado Ćosić, Zoran Čubrilo, Nataša Dangubić, Ivan Pašalić, Dora Polić Vitez, Pjer Meničanin, Barbara Prpić, Nadežda Perišić Radović, Danijel Ljuboja, Filip Nola, Mateo Videk, Milica Manojlović, Stanko Kovačić, Ruben Carović.

/ MI I ONI /

To je predstava koju bi trebali bi pogledati ministar obrazovanja i premijer - tim je riječima predstava dočekana od kazališne kritike. Ova obnovljena izvedba rasprodana je u siječnju, zato potražite ulaznice za izvedbe od 14. -16. veljače.

Predstava MI I ONI, autorski projekt Darija Harjačeka, Katarine Pejović, ZKM-ovih glumaca i polaznika Učilišta ZKM-a, oduševila je publiku jer je u fokus javnosti stavila jedno od danas najvažnijih pitanja – pitanje obrazovanja. Premijera je bila 2019. u četvrtom tjednu štrajka prosvjetnih djelatnika i samo dan nakon demonstracija na Trgu bana Jelačića na kojem se pod motom 'Hrvatska mora bolje' okupilo više od 50 tisuća ljudi, nezadovoljnih stanjem u hrvatskom školstvu i gubljenjem dostojanstva učiteljske profesije.

Redatelj, Dario Harjaček, danas o predstavi koja nakon duže pauze dolazi pred publiku kaže sljedeće:

„Prije tri godine započeli smo proces rada na predstavi Mi i oni tako što smo profesorima i učenicima srednjih škola postavili jedno pitanje – kako ste? Sve ostalo događalo se po inerciji. Bez velikih analiza ili dijagnoza. Osjetila se tada velika razina ogorčenosti i frustracije prema sustavu od strane nastavnika i ogromna razina dosade i ravnodušnosti od strane učenika. Dan prije naše premijere na Trgu bana Jelačića okupile su se tisuće prosvjetara zahtijevajući bolje plaće i bolje uvjete rada. Nezadovoljstvo je bilo na vrhuncu. U međuvremenu dogodila se pandemija. Čini mi se kao da je ta pandemija svaki sustav razgolitila do krajnje banalnosti. Politika, zdravstvo, školstvo, kultura... sve su te riječi postale neopisivo banalne. I sve opisuju samo jedno te isto stanje duha, izmučenost vremena da stvari postavi u bolji red iza kojeg nasušno nedostaje bilo kakav osnovni sustav vrijednosti. Svaki je od navedenih sustava tek zrcalo sustava vrijednosti. Istovremeno svaki od tih pojedinačnih sustava gradi sam sustav vrijednosti pa se tako nalazimo u jednom začaranom krugu nemoći. Danas više nemam neko posebno mišljenje o hrvatskom obrazovnom sustavu. Je li on loš, je li najbolji kakav može biti, živimo li u najboljem od svih mogućih svjetova... Vjerujem da niti jedna reforma ne može promijeniti školstvo na bolje- barem ne u kratko vrijeme – za istinsku promjenu potrebna su desetljeća – desetljeća iza kojih će stajati vjera u osnovna načela humanosti, iza kojih će stajati ljudi s povjerenjem u život, autoriteti koji će na djecu prenosti vlastiti ljudski integritet. Ako će djeci znanje prenosti frustrirani, licemjerni, sitničavi ljudi, djeca će postati njihov preslik. I tu svaka reforma pada u vodu. Živimo u narcističko vrijeme u kojem je jako teško postaviti ravnotežu između individualizma i kolektivne odgovornosti. A to je, po mom sudu osnovna funkcija obrazovnog sustava. Glavna tema kojom smo se bavili u našoj predstavi bilo je pitanje zajedništva. Vide li današnja djeca, stisnuta u učionice, bilo kakvu vrijednost zajedništva? I iako predstava stavlja veliki upitnik na to pitanje, ono što se dogodilo upravo kroz sam rad na predstavi daje jedan izuzetno optimističan odgovor. Kroz dva mjeseca rada, grupa od četrnaest srednjoškolaca postala je grupa samostalno mislećih, odgovornih i angažiranih pojedinaca koji snagom svog duha, u koheziji s vrhunskim profesionalnim glumačkim ansamblom, prenose iskustvo škole koje su iznijeli iz vlastitog životnog iskustva kao kapitala koji im se tako često oduzima. Gledati svijet oko sebe i donositi zaključke u atmosferi igre, povjerenja, prihvaćanja različitosti, sve ono na temelju čega je stvorena ova predstava, postaje, između ostalog, i jedna kategorija obrazovanja. Onakvog kakvo bi obrazovanje trebalo biti. Volio bih na predstavu Mi i oni gledati kao na jedan vrlo uspješan obrazovni eksperiment“.

Glume: Nataša Dangubić, Mia Melcher, Lucija Šerbedžija, Doris Šarić Kukuljica, Hrvojka Begović, Adrian Pezdirc, Mateo Videk, Maro Martinović, Zoran Čubrilo i polaznici dramskog studija Učilišta ZKM-a izabrani audicijom.