Kako se ističe u najavi, "Nemoj me buditi" je (anti)roman napisan kao beskonačni košmarni dan, po mnogočemu studija alkoholizma, potresan dokument o razorenoj deliričnoj svijesti koja u trenucima lucidnosti govori istine, da bi ih tren poslije prezrela i s lakoćom ih se odrekla.
"Kroz svoj prepoznatljiv stil – oštar i koncizan, a duboko liričan i osoban – Marko Tomaš bespoštedno nas vodi kroz mračne putešestvije u kojima su bolesna ravnodušnost prema postojanju i panični strah od smrti u postojanom konfliktu", napisala je o knjizi makedonska spisateljica Rumena Bužarovska. Raspad naratora, ali i raspad priče koja sadrži traume iz prošlosti i surovu korumpiranost sadašnjosti, metafora je o raspadu suvremenog društva i suvremenog čovjeka, dodala je Bužarovska.
"Natruhe krimi-priče tope se u atmosferi, između teškog umora i laganog humora junaka koji bi trebao poduzeti nešto i, evo, samo što nije – dok Tomašev bluz vijuga i spušta se niz serpentine poput prvog pelinkovca", ocijenio je Robert Perišić.
Prividna odsutnost radnje u romanu "Nemoj me buditi" donekle je i njegova sudbina, kaže o knjizi bosanskohercegovački pjesnik Mehmed Begić: "... stvarna poput sudbine svakoga od nas, nakon što se u vlastitoj prolaznosti suočimo s vremenom koje nam je iscurilo kroz prste". Ono što svi očekuju se ne događa. Ali samo je tako moguće naglasiti prisutnost svega što okružuje nedogađanje, ono što pulsira u napetosti do završne rečenice.
"Silovito i realno, košmarno i očajno, priča natopljena ljekovitim drogama i alkoholom diše jedinom stvarnošću koja je bitna. Zvučna pratnja dobrog dijela ove knjige naoko je nasumično odabrani Chet Baker. Pa ipak, ovom čitatelju se kao prateća podloga nameće tvrđi jazz-zvuk – harder post-bop – kao neizostavni dio Tomaševog remek-djela", ocijenio je Begić.
Marko Tomaš (1978., Ljubljana) piše poeziju, novinske tekstove i eseje. Živi na relaciji Mostar-Zagreb-Ljubljana-Beograd. Kolumnist je mariborskog dnevnog lista Večer, a dnevničke zapise, eseje, političke i sportske komentare objavljuje na internetskim portalima zurnal.info, lupiga.com, portal-udar.com te u časopisu Urban Magazin. Napisao je knjige pjesama "S rukama pod glavom", "Mama, ja sam uspješan", "Život je šala", "Marko Tomaš i druge pjesme", "Zbogom, fašisti", "Bulevar narodne revolucije", "Crni molitvenik", "Regata papirnih brodova", "Trideset deveti maj" i "Varanje smrti – izabrane pjesme".
Objavio je i publicističke knjige, biografiju "Ivica Osim, utakmice života", knjigu novinskih tekstova "Kolodvor i paranoja", te zbirku eseja "Pisma s juga". Knjige izabranih pjesama objavljene su mu na slovenskom i makedonskom jeziku, a biografija Ivice Osima objavljena je i u Japanu. "Nemoj me buditi" njegov je prvi roman.
