GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nepoznata strana Celestina Medovića

Nepoznata strana Celestina Medovića
IZLOŽBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.12.2020 / 21:47
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
DUBROVNIK - Matu Celestina Medovića, jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva, šira javnost najviše veže za pelješke pejzaže, neke od najljepših u našoj povijesti umjetnosti. Naslikao je vrijes u "bezbroj" varijanti i time stekao kultno mjesto među našim pejzažistima.

Medović je, međutim, bio i vrhunski portretist i majstor sakralnih tema što vrlo dobro pokazuje izložba u Galeriji Dulčić Masle Pulitika (do 31. siječnja 2021). Rađena da bi se obilježila stogodišnjica smrti umjetnika izložba predstavlja gotovo sva djela koja se čuvaju u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, a neka su dosad rijetko izlagana.

No, kako objašnjava kustosica izložbe Rozana Vojvoda, naglasak nije na manje poznatim Medovićevim djelima, već na činjenici da je on kao slikar bio žanrovski raznolik i izrazito uspješan i u pejzažima i portretima, te u sakralnom slikarstvu.

"Medović je svakako najpoznatiji po svojim pejzažima jer je na neki način emancipirao pejzaž kao žanr u počecima hrvatskog modernog slikarstva - riječ je o pelješkim pejzažima punim svjetla i boje, mrljastog poteza i vibrantne površine kojima je unio impresionističku poetiku u hrvatsko slikarstvo.

Mislim da je zbog reputacije Vlaha Bukovca kao najvećeg hrvatskog portretista, Medović zapostavljen kao portretist, premda je ostvario briljantne i psihološki kompleksne portrete." Posebno za izložbu su restaurirane dvije slike koje dugo nisu izlagane, a restauratorske radove izvršio je konzervator-restaurator Denis Vokić, piše Jutarnji list.

"Izložba je zamišljena kao valorizacija Medovićevih djela iz zbirke, tako da su mi petnaestogodišnje iskustvo u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i rad s Medovićevim djelima iz zbirke bili jako važni, a isto tako i iskustvo velike Medovićeve retrospektivne izložbe Mata Celestina Medovića koju je u Galeriji Klovićevi dvori 2011. godine koncipirao Igor Zidić, a koja je potom gostovala u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 2012. godine.“

Izložbi su prethodila i ozbiljna arhivska istraživanja i rad na terenu. Njezina autorica najviše se tijekom priprema, koje su trajale tri mjeseca, pozabavila interpretacijom skica, studija i djela sakralne tematike koje se čuvaju u fundusu Umjetničke galerije Dubrovnik jer joj se, kaže, činilo da su te slike do sada najmanje obrađene. "Već je Vera Kružić Uchytill u svojoj temeljnoj monografiji o liku i djelu Mata Celestina Medovića naglasila kako Medović svoja najbolja sakralna djela ostvaruje u djelima manjeg formata, osobito u prikazima sv. Franje.

Na izložbi je primjerice prikazana Medovićeva slika 'Sv. Franjo Asiški' iz 1896. godine malih dimenzija i intimnog karaktera, koja po likovnim značajkama ne spada u najkvalitetnije Medovićeve prikaze, ali ima zanimljivu ikonografiju. Medović, naime, bira motiv sv. Franje u molitvi u pejzažu, pred križem koji je zapravo živo drvo u obliku križa, čime se aludira na jednostavnost i askezu sveca, njegovu povezanost s prirodom. Takav križ Medović slika i na oltarnoj pali Sv. Franjo se klanja križu iz 1888. godine koju radi za matični samostan Male braće u Dubrovniku, te na oltarnoj pali Sv. Franjo Asiški iz 1898. u vlasništvu franjevačkog samostana u Zagrebu.

Osama, molitva i meditacija, koje uz primanje stigmi Medović uvijek iznova ponavlja u svojim predstavama sv. Franje, očito su bile bliske slikarevoj duhovnosti, a slika iz UGD jedan je od dirljivih svjedoka autorove fasciniranosti svecem koji se u njegovu opusu, uz prikaze sv. Jeronima, zadržao do kraja njegova života", objašnjava autorica koja će, kako najavljuje, kao jedan od popratnih programa izložbe, s muzejskim fotografom Mihom Skvrcom prirediti i on-line predstavljanje Medovićevih sakralnih djela u crkvama, samostanima i sakralnim zbirkama na širem dubrovačkom području i na Pelješcu.

Od portreta autorica izložbe izdvaja tri djela "za koja se uistinu može reći da spadaju u antologijska ostvarenja". Portret starca (1890. – 1893.) rađen je, kako objašnjava, za vrijeme Medovićevog školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu u sivim i toplim smeđim tonovima. "Zanimljiva i rijetka značajka ovog portreta je da modelu zbog njegova spuštenog pogleda zapravo ne vidimo oči te puninu psihološke karakterizacije promatrač doživljava prvenstveno preko geste - starčeve realistički prikazane ruke na prsima."

Portret kapetana Cibilića iz 1894. godine, pak, rađen je neposredno nakon školovanja na minhenskoj akademiji, "a izražajno lice starijeg muškarca izranja iz tamne pozadine i tamne odjeće razbijene tek bjelinom dijagonale krutog uštirkanog muškog okovratnika".

Medović je, otkriva Rozana Vojvoda, imao poseban afinitet za slikanje ljudi starije životne dobe pa vrhunski portret ostvaruje i u "Portretu nepoznate" nastalom oko 1903. godine, za vrijeme njegova zagrebačkog boravka. "Portret nepoznate (Portret žene)" slikan je gotovo u impresionističkoj maniri, ističe kustosica, osobito na dionicama odjeće brzim, slobodnim potezima, s obiljem bijele i žućkastih tonova koji dočaravaju finoću tkanine i predstavljaju kontrapunkt blagom licu starije žene impregniranom iskustvom.

Premda su na izložbi predstavljeni uistinu izuzetno kvalitetni Medovićevi pejzaži, njezina autorica izdvaja tri djela: sliku "Šipci" (oko 1904.) "jednu od zanimljivijih Medovićevih vertikalnih kompozicija, smjelo kadriranu sliku koja funkcionira na opreci snažnih kolorističkih crvenih akcenata - sjemenki šipka, zelene i žute boje lišća i intenziteta plavog pelješkog neba koje proviruje kroz mrežu lišća". Zatim ističe jednu od njegovih najboljih marina, "Lebić", koja nastaje oko 1906., "djelo malenog formata, ali monumentalno zahvaćene silovitosti prirodnih sila, mora i vjetra, izvedeno širokim brzim potezima kistom i gustim impastima boje“. Iz kasne pelješke faze izloženo je "tek jedno, ali izuzetno vrijedno djelo 'Pejzaž s vrijesom' (1914. – 1918.)."

Posebno je zanimljiva slika "Isus pada pod križem" iz 1888., koja se rijetko izlaže, zbog svojih monumentalnih dimenzija a, kaže Rozana Vojvoda, pokazuje veliki napredak u odnosu na Medovićeve amaterske oltarne pale, primjerice u Kuni Pelješkoj i Pridvorju koje su rađene prije odlaska na školovanje u Italiju.

"Medović u slici 'Isus pada pod križem' ostvaruje zahtjevnu, dinamičnu kompoziciju velike, korektno i plastički uvjerljivo izvedene grupe ljudi s panoramom grada u pozadini, a na slici se prvi put u Medovićevu opusu javljaju senzualni likovi žena razgolićenih ramena čija je odjeća izvedena s osjećajem za teksturu i različitost materijala."

Tagovi: Celestin Medović, Vlaho Bukovac, Galerija Dulčić Masle Pulitika, Igor Zidić,
PROČITAJ I OVO
Garić: Poslednji udarac na poslovanje bioskopa u Srbiji
AGONIJA
Garić: Poslednji udarac na poslovanje bioskopa u Srbiji
BEOGRAD - Odlukom Kriznog štaba, bioskopi nisu izuzeti od skraćenja radnog vremena poslednjeg vikenda u februaru, dok su iz ovih mere izuzeta samo pozorišta, čime je zadat poslednji udarac na poslovanje bioskopa u Srbiji, ocenila je Aleksandra Garić, direktorka marketinga bioskopa Cineplexx.
Zlatni globusi bez tepiha i zvijezda, ali s milijunima uz televizore
NAGRADE
Zlatni globusi bez tepiha i zvijezda, ali s milijunima uz televizore
LOS ANGELES - Ove nedjelje na svečanosti dodjele Zlatnih globusa neće biti crvenog tepiha ni zvijezda u publici, ali su ulozi na prvoj većoj ovosezonskoj dodjeli holivudskih nagrada i dalje visoki.
Podgorica će dobiti park posvećen Balaševiću
POTEZI
Podgorica će dobiti park posvećen Balaševiću
PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će na preko 5.000 metara kvadratnih posaditi 68 sadnica razlicitih vrsta drveća.
Njemačka hit serija u produkciji Netflixa snimana u Hrvatskoj
SERIJE
Njemačka hit serija u produkciji Netflixa snimana u Hrvatskoj
BERLIN - „Plemena Europe“, nova njemačka serija na Netflixu, donosi priču o borbi na život i smrt između malih plemena poslije apokalipse. O seriji, snimanoj i u Hrvatskoj, kritičari su podijeljenih mišljenja.
Kusturica kandidat za akademika
SANU
Kusturica kandidat za akademika
BEOGRAD - Režiser Emir Kusturica i predsednik Matice srpske Dragan Stanić predloženi su za članstvo u Odeljenju za jezik i književnost SANU.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE