Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja posvećena prijelomnoj 1971.

Izložba sadrži šest kronološko-tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. nazvan "Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline slijed zbivanja kroz tu godinu donosi se putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, 'matičara' i studenata.

"Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta, a širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu", ističe se u najavi.

"Posljednja cjelina 'Čuvanje nade' upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na 'sedamdesetprvu' i to 50 godina poslije", dodaje se.

Kako se podsjeća, Hrvatsko proljeće bilo je reformni pokret u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.

Bez zajedničkog programa, ali s istim nacionalnim interesima, tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret.

"Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada počinje dugogodišnje razdoblje 'hrvatske šutnje', kada se represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo obračunao s njegovim nositeljima", napominje se.

Idejnu koncepciju izložbe potpisuje Ana Filep, a autori su Mislav Barić, Petra Braun, Ana Filep i Andreja Smetko. Likovni postav i vizualni identitet radile su Ana Filep i Maja Karić, a izložbene ilustracije Milan Trenc.

Izložba u prizemlju Klovićevih dvora za javnost će biti otvorena od 12. siječnja, a moći će se razgledati do 13. ožujka.

Iz Hrvatskog povijesnog muzeja kažu kako su tu izložbu uvrstili u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima su se našli zbog potresa, pa do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru.