Ako se u vrijeme sloma američkih banaka Silicon Valley i Signature vjerovalo da je riječ o specifičnim problemima središnjih banaka koje nisu znale mudro upravljati rizicima pred dramatičnom promjenom monetarne politike, sve je jasnije da se čak i neke od najvećih (i sistemski važnih) banaka suočavaju s krizom iz koje neće izaći neozlijeđene. Cijena dionice Deutsche Bank pala je u petak na samo 7,94 eura, što je pad od 15% u samo jednom danu, a cijena zamjene kreditnog rizika (CDS) dosegnula je četverogodišnji maksimum. Na kraju summita EU u Bruxellesu strasti je smirivao i kancelar Olaf Scholz koji je rekao da nema razloga za brigu te da je Deutsche Bank nakon restrukturiranja solidna i profitabilna banka. Ulagači su se malo smirili, banka je na kraju dana bila "samo" ispod razine za dobra tri posto.
Frankfurtski DAX izgubio je u petak 1,7 posto (i ponovno skliznuo ispod 15.000 bodova), dok su njujorški indeksi Dow Jones i S&P 500 ojačali nakon početne nervoze (i porasli i na tjednoj razini) nakon što su tri predsjednika podružnica Feda izjavila da Fed je ponovno odlučio podići kamatnu stopu (više o tome kasnije u članku) jer nema znakova da se financijski stres išta pogoršao posljednjih dana.
Ministrica financija Janet Yellen sazvala je u petak neplanirani sastanak Vijeća za nadzor financijske stabilnosti nakon što su Amerikanci povukli ukupno 98,4 milijarde dolara depozita po viđenju (ili 0,6 posto svih depozita) sa svojih bankovnih računa u tjednu do 15. ožujka. Janet Yellen u četvrtak je ponovno izrazila spremnost da vlada osigura sve depozite (ne samo one do 250.000 dolara) ako neka druga banka zapadne u probleme. Malo smirivanja pokušala je unijeti i predsjednica Europske središnje banke kada je u Bruxellesu govorila o tome da su europske banke otporne na šokove, jer imaju dovoljno kapitala i likvidnosti, a ako je potrebno, dodatnu likvidnost uvijek može osigurati ECB.
Naravno, od nadležnih ne možemo ništa očekivati osim da sve bude pod kontrolom, a problem je što su u prošlosti izgubili dosta vjerodostojnosti. Sjetite se samo kako su središnji bankari dugo inzistirali na stajalištu da je inflacija samo prolazna. Mjere središnjih banaka i vlada za sada su donijele samo olakšanje tržištima, ali vjerojatno još ne i rješenja. Američka središnja banka nastavlja se prvenstveno boriti protiv inflacije, zbog čega je podigla kamatne stope za još 0,25 postotnih bodova, na razinu između 4,75 i 5,00 posto.
Iako guverner Jerome Powell nije spomenuo da je ovo kraj stezanja te da već ove godine možemo očekivati zaokret i novi početak ciklusa snižavanja kamatnih stopa, terminska tržišta predviđaju da će upravo to uslijediti u ljeto. Potresi na bankarskom tržištu sami po sebi imaju antiinflacijski učinak, Torsten Slok, glavni ekonomist financijske tvrtke Apollo, čak smatra da se mogu poistovjetiti s rastom kamata za 150 baznih bodova.
Tržišta obveznica i dalje su vrlo nestabilna, što uzrokuje glavobolje i hedge fondovima, koji su sljedeća potencijalna opasnost u financijskom sustavu. Prinos na njemačku 10-godišnju obveznicu skliznuo je ispod dva posto, najniže od sredine prosinca. Već početkom ožujka prinos je bio blizu 12-godišnjeg vrha od 2,77 posto. Sve niži prinosi na obveznice i naravno nova financijska kriza utječu na rast vrijednosti zlata i kriptovaluta.
