Ne samo zbog situacije na Bliskom istoku, već i zbog nagovještaja Feda da će kamatne stope još neko vrijeme ostati na sadašnjim razinama.
Tržišta dionica nisu se ozbiljno uzdrmala od iranskog napada na Izrael, ali to bi se moglo promijeniti ako Izrael ispuni prijetnje odmazde. U ponedjeljak je burzovni barometar Dow Jones u New Yorku izgubio samo dvije trećine postotka, bilježeći šesti uzastopni negativan dan, najdulji takav niz od lipnja. Dow je jučer malo porastao, a veći rast spriječio je guverner Federalnih rezervi Jerome Powell izjavom da ove godine u SAD-u nema povoljnijih inflacijskih kretanja pa će monetarna politika morati ostati nepromijenjena neko vrijeme. Prinos na dvogodišnju američku obveznicu dosegnuo je pet posto, što je dodatno obeshrabrilo kupce dionica. Najnovije projekcije pokazuju da će kamate u SAD-u ove godine pasti samo dva puta, prvi put u rujnu.
Iako su Fed-ovi jastrebovi stavovi i eskalacija situacije na Bliskom istoku gurnuli burze u minus, ohrabrujućih najava ne nedostaje. Međunarodni monetarni fond jučer je u najnovijoj ekonomskoj prognozi minimalno povećao procjenu ovogodišnjeg rasta globalnog gospodarstva na 3,2 posto (procjena iz siječnja predviđala je rast od 3,1 posto), pri čemu je istaknuo da je gospodarstvo iznenađujuće otporno. Kineski gospodarski rast u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 5,3% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2023. To je nešto bolji rast nego u zadnjem kvartalu prošle godine i znatno viši od očekivanja ekonomista (4,6%).
U Njemačkoj je indeks ZEW, koji mjeri raspoloženje njemačkih ulagača u sljedećih šest mjeseci, u travnju porastao na najvišu razinu u dvije godine, iako MMF Njemačkoj predviđa rast BDP-a od samo 0,2 posto. Ostaje važno pitanje kada će glavne središnje banke slijediti Švicarsku narodnu banku i započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa. Guvernerka Europske središnje banke Christine Lagarde izjavila je za CNBC da se inflacija smanjuje u skladu s očekivanjima te da se "približavamo trenutku kada će restriktivna monetarna politika morati biti ublažena". Tržišta sve više vjeruju da će ECB smanjiti kamatne stope na sastanku 6. lipnja.
Na poprilično iznenađenje, cijene nafte nisu rasle ni u ponedjeljak, kada se ovom robom trgovalo prvi put nakon iranskog napada na Izrael, a Brent se ni jučer nije značajnije odmaknuo od granice od 90 dolara po barelu. Predviđanja govore da bi cijene mogle brzo dosegnuti 100 dolara ako se rasplamsa rat u regiji. Iran je treći najveći proizvođač u OPEC-ovom kartelu i bilo kakvi šokovi u opskrbi prirodno bi povisili cijene nafte. "Svaki napad na proizvodne kapacitete u Iranu gurnuo bi cijenu sirove nafte Brent na 100 dolara, zatvarajući Hormuški tjesnac u raspon od 120 do 130 dolara", rekla je analitička tvrtka Lipow Oil sa sjedištem u Teksasu.
