Ako se po jutru dan poznaje, kolovoz će ponovno opravdati svoju reputaciju mjeseca nepovoljnog za investitore. Prema portalu Morningstar, kolovoz je Wall Streetu donio najgore prinose u prosjeku od 1986. godine, gore čak i od rujna. Još je svježe sjećanje na prošlu godinu, kada je govor guvernera Feda Jeromea Powella na sastanku središnjih bankara u Jackson Holeu krajem kolovoza oborio Dow Jones za tisuću bodova. I ove godine, krajem kolovoza, oči će biti uprte u Jackson Hole (i u potragu za naznakama bliži li se zaista kraj zaoštravanju monetarne politike), ali još prije toga volatilnost (koja je vrlo niska u posljednjem razdoblju) mogla značajno porasti, možda već sutra, kada će Apple objaviti tromjesečne rezultate ili sljedeći četvrtak, kada će biti objavljeni podaci o srpanjskoj inflaciji u SAD-u.
Uz sve više cijene nafte, ne očekuje se više da će inflacija (u SAD-u je u godinu dana pala s 9,1 na 3,0 posto) nastaviti zamjetno padati. Ovaj tjedan donosi mnoge objave tromjesečnih poslovnih rezultata (uključujući Amazon i Apple), au petak izvješće o srpanjskim kretanjima na američkom tržištu rada. Očekuje se pad dobiti kompanija uvrštenih u indeks S&P 500 za oko 6-7 posto u razdoblju travanj-lipanj u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što znači treći uzastopni kvartal negativnog rasta dobiti, ali ovog 6. -7 posto bolje je od prvih očekivanja. U banci Citigroup, zbog sve veće vjerojatnosti da će američko gospodarstvo uspjeti u mekom prizemljenju, povećali su ciljanu vrijednost indeksa S&P 500 za kraj godine (na 4600 bodova) i za sredinu iduće godine. godine (do 5.000 bodova).
Kao što je spomenuto, vodeći zapadni burzovni indeksi u utorak su uglavnom gubili, raspoloženje je pokvarila i rejting agencija Fitch koja je SAD-u oduzela najbolji rejting trostruki A (i spustila ga na AA+), upozorivši i na sve veći proračun deficit, za koji se očekuje da će prema procjeni Fitcha porasti s prošlogodišnjih 3,7 posto na ovogodišnjih 6,3 posto BDP-a. Na njujorškoj centralnoj burzi minus jučer nije bio veliki (S&P 500 pao je 0,27 posto), a više je izgubio frankfurtski DAX (-1,26 posto). Proizvodna aktivnost u europodručju u srpnju je pala na najnižu razinu u više od tri godine, dok je inflacija u srpnju iznosila 5,3% (na godišnjoj razini), što je točno polovica onoga što je bila na vrhuncu u listopadu. Problem za euroekonomiju je što temeljna inflacija (isključujući cijene hrane i energenata) ostaje na 5,5%, a još veći problem je što se Njemačkoj sve više analitičara predviđa da će se krajem godine vratiti u recesiju. Ipak, DAX, koji uključuje dionice 40 njemačkih kompanija, u ponedjeljak je dosegao rekordnu razinu budući da te kompanije ostvaruju veliku većinu (80 posto) svog prometa u inozemstvu, a novi kvartalni rezultati uvelike su nadmašili očekivanja.
Rast cijena nafte u utorak je barem privremeno zaustavljen, no i dalje se čuju odjeci visokog srpanjskog rasta. WTI sada kotira na cijeni iznad 80 dolara za barel od 159 litara (srpanjski rast bio je 15 posto), dok je Brent (u srpnju cijena porasla dobrih 13 posto ili 10 dolara) oko 85. Ponuda nafte je zbog predanosti kartela Opec+ smanjenju vađenja crnog zlata ograničenoa no potražnja je vidljivo u porastu, a hedge fondovi značajno su smanjili svoje kratke pozicije u srpnju. U Goldman Sachsu pak vjeruju da je globalna potražnja u srpnju dosegnula rekordnih 102,8 milijuna barela dnevno, a istovremeno su, zbog snažnijeg gospodarskog rasta Indije i SAD-a, povećali procjenu ovogodišnje potražnje za 550 tisuća barela dnevno.
S druge strane, naftni divovi se ne mogu pohvaliti visokim profitima u drugom kvartalu ove godine (cijene nafte tada su bile znatno niže nego u istom razdoblju prošle godine, kada je počeo rat u Ukrajini). U utorak je BP izvijestio o padu dobiti od gotovo 70 posto na 2,6 milijardi dolara, znatno manje od očekivanja analitičara od 3,5 milijardi dolara. Ipak, BP je povećao dividendu za deset posto i najavio nove otkupe vlastitih dionica. Sličan pad dobiti imali su i preostali naftni divovi Shell, TotalEnergies i Exxon Mobil.
