Veliki prostor za ekonomsku i investicijsku suradnju Malezije i Hrvatske

Ipak, nju i dalje obilježavaju snažne društvene razlike: između urbanog zapada i ruralnog istoka, između etničkih i religijskih skupina, te između Malajskog poluotoka i udaljenog otoka Kalimantana.

Malezija, s populacijom od 32.7 milijuna ljudi, spada u rijetko naseljene zemlje jugoistočne Azije. Stanovništvo je neravnomjerno raspodijeljeno duž Malajskog poluotoka, gdje živi oko 80 posto ljudi, i Istočne Malezije, gdje živi ostalih 20 posto stanovništva. Postoje tri dominantne etničke skupine. To su Malajci (62%), Kinezi (20%) i Indijci (6%). Stoga, kad se gleda multi-etnička i multi-religijska slika Malezije, ona je preslika Azije u cjelini, Azije u malom.

U interakciji s Malezijcima upečatljivo je samopouzdanje kojim blagonaklono gledaju na vanjske utjecaje, što je nedvojbeno karakteristika koja proizlazi iz njihovog višestoljetnog kontakta s vanjskim svijetom. Strateški položaj Malajskog prolaza, Malezijcima je omogućio da konstantno budu svjedoci rastuće međunarodne razmjene. Malajski prolaz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu jer je najprometniji morski put na svijetu koji s jedne strane veže Indiju, Bliski Istok i Europu te s druge Japan, NR Kinu i Republiku Koreju.

Iskoristivši svoj idealan geostrateški položaj, Malezijci su postali aktivni sudionici u međunarodnoj trgovini i mjesto stalnog napretka ideja koje su najprikladnije asimilirali vlastitim potrebama. Tako su s vremenom i utjecajem vanjskog svijeta, prihvatili jezik, znanja i donekle Europsku filozofiju, ali su istodobno zadržali svoju raniju identifikaciju, intelektualne i emocionalne veze s islamskim svijetom. Stoga, u Maleziji nema straha od zapadnih i islamskih ideja, jer se oboje doživljava kao obogaćivanje Malezijske kulture i načina života.

Sve do stjecanja neovisnosti Malezija je bila kolonija ovisna o britanskom carstvu. Međutim, 1957. godine ova se država od sasvim agrarne zemlje u razvoju pretvarala u naprednu zemlju sa sve jačom industrijom kako bi postala jedna od industrijski najjačih država svijeta. U skladu s ambiciozno zamišljenim razvojnim programom "Vision 2020", gdje su željeli ostvariti cilj i steći status industrijski razvijene zemlje. Iako u potpunosti nije ostvaren taj cilj, Malezija već danas spada u vodeće trgovačke nacije u području elektroničke robe.

Prema procjenama iz 2017. godine, malezijski uvoz zaustavio se na brojci od 160.7 milijardi USD. Najznačajnije zemlje uvoza su redom: NR Kina 19,9%, Singapur 10,8%, SAD 8,4%, Japan 7,6%, Tajland 5,8%, Južna Koreja 4,5% i Indonezija 4,4%. Dok su najznačajniji uvozni proizvodi: elektronika, strojevi, naftni proizvodi, plastika, vozila, proizvodi od željeza i čelika, te kemikalije.

Glede bilateralnih gospodarskih odnosa s Republikom Hrvatskom, deficit robne razmjene s Malezijom je očigledan. U razdoblju od 2014. do rujna 2019., samo 2016. godine Hrvatska je imala ukupan suficit s Malezijom (4.4 milijuna USD). Prema zadnjim brojkama Državnog zavoda za statistiku (I. - IX. 2019.), deficit robne razmjene s Malezijom je preko dva milijuna USD (izvoz: 8.635.727, uvoz: 10.992.266). Najznačajniji izvozni proizvodi Hrvatske na tržište Malezije su: cement, turbomlazni i turbopropelerni motori, drvo obrađeno po dužini i brašno (izvor DZS, HGK).

Kada se govori o mogućim investicijama i fokusu hrvatskih investitora u Maleziji, prostora za razvoj ne nedostaje. Cement, koji je već najznačajniji izvozni proizvod (692.708 USD), u skoroj budućnosti bit će u još većoj potražnji. Ne samo u Maleziji, već i širem području Jugoistočne Azije s obzirom na potrebe brzog razvitka ekonomije i razvoja ključne infrastrukture. Također, u utrci za statusom industrijski razvijene zemlje, tržište Malezije zahtijeva i u prijekoj je potrebi, kao i ono ostatka Jugoistočne Azije, za visokokvalitetnim proizvodima. Od prehrambenih proizvoda, gdje se mnogo pozornosti posvećuje zdravoj prehrani, preko turizma (malezijski turizam širi se na nova tržišta istočne Europe kako bi kompenzirao pad potražnje iz Kine) do visokotehnoloških solucija kao što na tom području djeluju hrvatske tvrtke poput Infobip-a i IN2.

Stoga Malezija predstavlja veliki potencijal, zasad neiskorišten, za razvoj trgovinske suradnje, posebno na polju turizma i trgovine.