GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tko je, zapravo, bioterorist u Hrvatskoj?

Tko je, zapravo, bioterorist u Hrvatskoj?
MJERE I NJIHOVO TUMAČENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.02.2021 / 19:35
Autor: Nikola Bekavac
KOLUMNA - Živimo u vremenu ne novonormalnog, ne staronormalnog, o normalnom da i ne govorimo, živimo u nenormalnom vremenu koje nije samo zasluga koronavirusa i pripadajuće mu bolesti covid-19.

Nije to zasluga niti činjenice da se s ovom pošasti bore znanstvenici diljem svijeta, a da nisu otkrili sve njene karakteristike kako bi joj se učinkovito suprotstavili. Tračak optimizma daju nam rezultati u pronalaženju cjepiva iako i tu još uvijek ima dosta nepoznanica. Koje cjepivo je u kolikom postotku učinkovito, koje je dobro za koje dobne skupine, koliko dugo traje imunitet nakon cijepljenja, kakve su nuspojave...

Najveća, pak nepoznanica jest, ne samo kako se virus širi, prenosi, nego u kojim uvjetima i prostorima. A to je izgleda slaba točka svih država i njihovih nadležnih službi tako da svjedočimo šarenilu poduzetih i propisanih epidemioloških mjera koje često ne prati očekivani broj zaraženih i umrlih. Zatvaraju se škole, kina, kazališta, kafići, restorani, muzeji, trgovački centri, uvodi policijski sat, ograničava okupljanje, bilo javno ili privatno, ograničava broj ljudi u bliskom kontaktu na zatvorenom i otvorenom prostoru, ograničava kretanje između županije, gradova.

Na početku pandemije u Hrvatskoj je formiran Nacionalni stožer civilne zaštite, za neke nelegalno tijelo koje je počelo donositi uredbe sa zakonskom snagom, opet po nekima neutemeljeno u zakonskom i demokratskom sustavu koji živimo. Na brzinu su neki zakoni i izmijenjeni zahvaljujući moćnoj snazi 76 ruku i mora se priznati u proljeće prošle godine, kada je virus bjesnio i u našem susjedstvu, postigli smo dobre rezultate.

I onda, u zanosu prividne pobjede, rekli smo hop, a zaboravili skočiti, ostali na zemlji realne pandemije. I s izborima je sve krenulo. Nakon što su poljoprivrednici plaćali kazne zbog zabrane kretanja, vozeći se sami na traktoru na pustoj njivi, zaboravljajući epidemiološke mjere slavile su se izborne pobjede, otvorile granice da bar od turizma nešto kapne, najavljivali novi val za jesen i pripreme za njegov doček. Ministar zdravstva pripremao se na Jadranu, u društvu poznatih kršeći sve epidemiološke mjere. I stvarno, novi val je došao, ali nove mjere su morale sačekati da aktualna vlast, pobjednici s jednom rukom više u Saboru obilježe novi državni praznik (borcima i stradalnicima Vukovara naklon do poda).

Brojke su poletjele, tisuće zaraženih, stotine mrtvih, prepune bolnice, šatori pred bolnicama, kreveti u sportskim dvoranama. Uslijedile su nove, strože mjere, obrazovni sustav i društveni život je zamro. I rezultati su došli, društvo želi socijalno prodisati, mnogi na rubu bankrota žele ponovo raditi. Nacionalni stožer oteže, opravdava se stanjem u okolnim zemljama ali se polako u nekim situacijama gube kriteriji.

U lisicama se privodi vlasnik teretane koji je otvorio mimo propisa dok je u toplicama čovjek na čovjeku, na Sljemenu se ne vidi snijeg od skijaša. I na kraju ili tek na početku prosvjed na najvećem zagrebačkom trgu opet bez poštivanja epidemioloških mjera. Vlast je valjda zaključila da im je jeftinije progledati kroz prste nego provoditi zakon.

I na kraju, jedan tužan događaj koji je pokrenuo lavinu. Nazočio sam nekolicini ispraćaja gdje nas je bilo u nekima od šestero do, u nekima dvadesetak u velikoj dvorani zagrebačkog krematorija. Vrh vlasti sudjelovao je na ispraćaju Miroslava Tuđmana kršeći uredbu od maksimalno 25 nazočnih. Javnost je to odmah počela propitkivati, nadležni nemušto opravdavati kako je sve bilo po propisima.

Međutim, mladim ljudima koji se već mjesecima školuju na daljinu, koji nemaju kafića ni disko klubova, odlučili su sami tumačiti mjere kako im odgovara, u skladu s onim što su vidjeli i čuli od vlastodržaca. Okupljanje u studentskom domu rastjerala je policija i upozorila ih da ne ponavljaju bez obzira na njihovo pozivanje na spomenuti sprovod (iz poštovanja prema tom tužnom činu u ljudskom životu, to nikad ne bih uradio). Ali mladi su domišljati.

Sa slikom ministra zdravstva s ljetnog druženja i njegovom izjavom, kada je, hvala vam na pitanju, odgovarao o otvorenim bazenima i toplicama rekavši da voda i vlaga ne pogoduju širenju virusa, mladi su Jarun proglasili korona free zonom. Tulum do zore možemo očekivati ne samo na Jarunu nego kod svakog jezera pa možda i bare.

P.S. Licemjerna vlast različitih mjerila u provođenju zakona koje je sama donijela upala je i sama u korona free zonu, močvaru svoje nedosljednosti i politiziranosti. Njihova epska opravdavanja na konferencijama za novinstvo nitko ne razumije, ali su sve više krivi novinari koji sve izvlače iz konteksta ili su im previše, kako reče prvi pendrek stožera, kreativna pitanja. A iz njihovih redova više puta se u ovo vrijeme upotrijebila riječ bioterorizam. Pa gospodo, ne želite valjda da Vas budućnost nazove bioteroristima.

Tagovi: bioterorizam, Miroslav Tuđman, Nacionalni stožer civilne zaštite, Vili Beroš, korona free, Jarun, party na Jarunu
PROČITAJ I OVO
Čeka li nas majka svih lomova na tržištima kapitala?
STRAHOVANJA
Čeka li nas majka svih lomova na tržištima kapitala?
KOLUMNA - Nakon prilično mirne prve polovice godine (usprkos svim ludnicama s mem dionicama i kriptovalutama), veća se volatilnost vratila na Wall Street, a jači dolar sve je to pratio.
Inflacija raste, ali dionička tržišta trebala bi ostati pozitivna
CIJENE I TRŽIŠTA
Inflacija raste, ali dionička tržišta trebala bi ostati pozitivna
ANALIZA - Potrošači će početi trošiti svoju sada veću uštedu u drugoj polovici godine i bit će više kredita za kućanstva. To će povoljno utjecati na cijene dionica poduzeća u drugoj polovici godine.
Ovi sektori su najveći dobitnici i gubitnici krize u Hrvatskoj
ANALIZA
Ovi sektori su najveći dobitnici i gubitnici krize u Hrvatskoj
ANALIZA -  Ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz najpogođenijih djelatnosti su u 2020. godini pali na 18,8 milijardi kuna, tj. za otprilike 9 milijardi kuna, odnosno 32%.
Pravo na privatnost kao posljedica razvoja tehnologija: Kako je sve počelo?
GDPR
Pravo na privatnost kao posljedica razvoja tehnologija: Kako je sve počelo?
KOLUMNA - Nove tehnologije i privatnost idu ruku pod ruku te ih je potrebno promatrati u kontekstu vremena i konkretnih događanja upravo kao što i GDPR moramo promatrati kroz svaki slučaj posebno i staviti ga u okvire stvarnih zahtjeva i specifičnih potreba.
Osam godina otkako je otišao jedan od nas
UNO DI NOI
Osam godina otkako je otišao jedan od nas
KOLUMNA - Legendarni Dinamov trener Josip Kuže preminuo je na današnji dan prije osam godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE