GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tekstilna industrija u vrijeme pandemije koronavirusa

Tekstilna industrija u vrijeme pandemije koronavirusa
SNALAŽENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.08.2020 / 20:25
Autor: Aleksandar Čolić, Avokado
ANALIZA - COVID-19 pandemija imala je, i i dalje ima, ogromnog utjecaja na skoro svaki aspekt života ljudi iz cijelog svijeta.

Uz potpunu promjenu načina života koji smo da pandemije poznavali, ne čudi što su i posljedice pandemije i mjera koje su svjetske vlade donosile kako bi je suzbile, sve vidljivije i osjetnije u svakom segmentu života.

Ekonomija je jedna od prvih na udaru posljedica svjetske pandemije, pa tako i velike industrije, koje nisu ni slutile šta ih čeka. Osim turizma, za koji već i vrapci na grani znaju koliko je štete pretrpio, i mnoge druge svjetske industrije pogođene su ovom zdravstvenom, sigurnosnom, a na kraju krajeva i najavljivanom - ekonomskom krizom. Tekstilna industrija definitivno je jedna od njih!

Istražili smo sve o tome na koji je način tekstilna industrija izvukla deblji kraj svjetske pandemije, a što smo saznali otkrivamo vam u nastavku teksta.

Otežan transportni lanac tekstilne industrije

Od plantaže do tvornice, od tvornice do prodavaonice širom svijeta - tekstilna industrija umnogome se oslanja na pažljivo osmišljeni transportni lanac po kojem funkcionira.

Zatvorene granice, pojačane mjere, otežan ili potpuno spriječen promet, pa čak i obustavljeni zračni promet, koji su mnoge zemlje uvodile kao mjere suzbijanja širenja virusa korona, i te kako je otežao tekstilnoj industriji i spriječio njeno normalno funkcioniranje.
Italija, koja je jedan od svjetskih centara renomiranih brendova, među kojima je i sjajni brend Marella, svakako to nije bila u trenutku dok je ova zemlja bila najveće žarište koronavirusa, a pitanje je koliko vremena će biti potrebno da brendovi nadoknade propušteno i vrate transportne lance tekstila u normalne, standradne tokove.

Šteta na račun dostupnosti sirovih materijala

Tokom pika pandemije i najstrožih mjera uvedenih u cijelom svijetu, poljoprivreda je bila prinuđena minimizirati svoje aktivnosti, a ograničenost kretanja spriječila je poljoprvrednike da obavljaju svoje aktivnosti kao i inače.

Osim toga, akcenat poljoprivrede tada je stavljen na proizvodnju hrane, a profitni usjevi bili su usmjereni na prehrabrenu industriju, pa se i u najpoznatijim svjetskim tekstilnim centrima i poljima sirovih materijala osjetila značajna razlika u njihovom uzgoju i proizvodnji.
Iako se ovo posebno odnosi na prirodne materijale, među prvima pamuk i svilu, i inudstrija sintetičkih tekstila našla se u sličnoj situaciji. U mnogim hemijskim tekstilnim centrima fokus je preusmjeren na borbu sa pandemijom korona, najčešće na proizvodnju različitih sredstava za dezinfekciju.

Male tekstilne industrije osjetile najveće posljedice

Velike industije i kompanije imaju i veće obrtaje novca, te tako često i ogromne profite, te ove industrije pad u obrtaju svakako i te kako osjećaju, ali ga mogu i “preživjeti”. Za razliku od njih, mali brendovi funkcioniraju na malim profitima i dovoljan je mnogo manji pad u obrtaju novca da se ugase.

Uglavnom su ti mali biznisi, male tekstilne industrije, ujedno i “domaći”, dok su svjetski brendovi, logično, najčešće ogromni. Tako ova šteta ispada dvojaka - ne samo da je trpe mali tekstilni proizvođači, već i mnoge male nacionalne ekonomije.

Manjak radne snage u tekstilnoj industriji

Iako mašine u tekstilnoj industriji svakako rade veći dio posla, ona se i dalje oslanja i na ljudsku radnu snagu u značajnoj mjeri.
S obzirom da je, nažalost, u tekstilnim fabrikama, uglavnom zaposlena “jeftina radna snaga”, koja je nerijetko sačinjena od migranata, a da je značajan broj migranata tokom zatvaranja granica i sličnih mjera vlade pojurio da se vrati u matičnu državu - ne čudi podatak da je tekstilnu industriju pogodio i problem u vezi sa manjkom radne snage, što joj je svakako takođe naštetilo u značajnoj mjeri.

Okretanje tekstilne industrije borbi protiv pandemije

Osim posljedica koje su se odrazile na tekstilnu industriju, a uzrokovane su svjetskom pandemijom, ona je u ovom periodu, osim štete, ujedno i značajno promijenjena u suštinskom smislu.

Dosadašnji značaj estetike odijevnih komada i drugih tekstila u doba pandemije zamijenjen je funkcionalnošću, udobnošću, a nekad i potpuno usmjeren na samu borbu protiv pandemije. Proizvodnja zaštitnih maski za lice, zaštitne oprema za liječnike i rukavica doživjela je uspon kakav u ovom sektoru još nikad nije zabilježen.

Mnogi modni brendovi, kako svjetski, tako i mali domaći, svoje aktivnosti su usmjerili i na proizvodnju ovih korisnih tekstila, te tako uspjeli da održe svoj biznis, istovremeno radeći vrlo humanu stvar, korisnu za cijelo društvo.

Moda kao najvažniji dio tekstilne industrije u doba korone

Tekstilna industrija je znatno šira od mode, ali proizvodnja odijevnih komada i asesoara nesumnjivo su njen najveći dio. Zato se moramo dotaći i toga kako je korona promijenila tokove mode.

U vrijeme pandemije modni brendovi su se preusmjerili na dizajniranje odijevnih komada “za po kući”, a čini se da su na tome u značajnoj mjeri ostali i poslije pandemije. Komfor je postala druga riječ za modni trend, a probuđena želja ljudi za prirodom počela je da se ogleda i u njihovoj želji za prirodnim materijalima.

Osim toga, modna industrija zablježila je značajan skok na online tržištu, a čini se da će online šoping tekstilnih dobara i ostati mnogo popularniji nego što je to bio prije pandemije.

Tagovi: tekstilna industrija, maske, zaštitne maske, koronavirus, Italija, Marella
PROČITAJ I OVO
Nova realnost: Fed bi mogao podići kamatne stope?!
LUDO TRŽIŠTE
Nova realnost: Fed bi mogao podići kamatne stope?!
KOLUMNA - Nakon pada Wall Streeta od 5% u travnju, ulagači su ponovno osjetili priliku za zaradu.
Sedam veličanstvenih u tjednu izgubilo na vrijednosti čak 950 milijardi dolara
POTONUĆE
Sedam veličanstvenih u tjednu izgubilo na vrijednosti čak 950 milijardi dolara
KOLUMNA - Geopolitičke napetosti malo su prigušile vrijednosti burzovnih indeksa, ali panike nije bilo.
Nafta zasad nije pretjerano reagirala na bliskoistočnu krizu
POST FESTUM
Nafta zasad nije pretjerano reagirala na bliskoistočnu krizu
ANALIZA - Na financijskim tržištima reakcija na nedavni iranski napad na Izrael bila je ograničena jer su se tržišta barem privremeno malo smirila jer iranski osvetnički napad na izraelsko bombardiranje iranskog veleposlanstva u Siriji nije prouzročio pretjeranu štetu.
Halving ovog puta vjerojatno neće donijeti eksploziju oduševljenja
VAŽNA PREKRETNICA
Halving ovog puta vjerojatno neće donijeti eksploziju oduševljenja
KOLUMNA - U sljedeća 24 sata kripto zajednica svjedočit će važnoj prekretnici: četvrti "halving" u povijesti bitcoina.
Fed će sniziti kamate nakon ECB-a
KAMATNE STOPE
Fed će sniziti kamate nakon ECB-a
KOLUMNA - Dow Jones jučer je prekinuo šestodnevni gubitnički niz, ali neizvjesnost ostaje na Wall Streetu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE