Od ponedjeljka do četvrtka (u petak na Wall Streetu, kao i u većem dijelu Europe, nije bilo trgovanja zbog početka uskršnjih praznika) širi njujorški indeks S&P 500 izgubio je 0,1 posto, prekinuvši tako niz od tri uzastopna pozitivna tjedna. Tehnološki Nasdaq izgubio je 1,1 posto. U novom tjednu na trgovanje će najprije utjecati objava Ministarstva rada od petka da je u ožujku u SAD-u otvoreno neto 236.000 radnih mjesta, što je u skladu s očekivanjima. Stopa nezaposlenosti neočekivano je skliznula s 3,6 na 3,5 posto, a prosječna satnica porasla je za 4,2 posto na godišnjoj razini, što je najmanje od lipnja 2021. U principu, ovo su prilično pozitivni podaci za burze. U srijedu će tržište pomno pratiti objavu ožujske inflacije.
Iako u prošlom tjednu nije bilo novog rasta, ipak je prilično impresivno koliko su se vodeći burzovni indeksi držali u prva tri mjeseca ove godine.
“U prvom tromjesečju prinosi su bili pozitivni, indeks S&P 500 je od početka godine do sredine ovog tjedna dobio nešto manje od sedam posto, tehnološki indeks Nasdaq nešto više od 18 posto, europski indeksi također su uspjeli Kao što se posljednjih dana pokazalo, strah od nove bankarske krize, proizašao iz propasti američkih banaka SVB i Signature Bank te prisilnog spajanja druge najveće švicarske banke Credit Suisse s najvećom UBS , jenjava. Ali ta su previranja smanjila i vjerojatnost daljnjeg povećanja kamata", rekao nam je Daniel Medved, direktor Odjela investicijskog bankarstva Nove KBM.
Bankarska kriza iz ožujka bi stoga trebala imati prilično recesijski učinak i smanjiti inflaciju. Ali put do konačnog cilja inflacije bit će još dug. Dužnosnik Feda James Bullard također upozorava da će inflacija još neko vrijeme biti visoka i da će je biti vrlo teško ponovno ublažiti na željenih dva posto. Sljedeći sastanak Federalnih rezervi SAD-a na rasporedu je 2. i 3. svibnja, kakva su trenutačna očekivanja?
Mišljenja su podijeljena o tome hoće li Fed ponovno podići stope za 0,25 postotnih bodova na sljedećem sastanku. U svakom slučaju, Fedova povećanja kamata su uglavnom iza nas i ulagači već očekuju prva smanjenja kamata, iako Fed naglašava da Ove godine neće biti sniženja, u slučaju recesije to se može brzo promijeniti.
Tržišta obveznica također pokazuju da se posljednjih tjedana povećala vjerojatnost recesije. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu, već prije nekoliko mjeseci iznad 4,10 posto, skliznuo je na 3,40 posto, što se već očituje u brojnim kamatama koje su vrlo važne za stanovništvo. U SAD-u je hipotekarna fiksna kamatna stopa za kredit na 30 godina skliznula četvrti tjedan zaredom u tjednu do 6. travnja i sada iznosi 6,28 posto. Time se još više odmaknuo od studenih 7,08 posto, ali je i dalje puno veći nego prije točno godinu dana (4,72 posto). Slovenci koji se odluče na kupnju nekretnine sklapaju ugovore s fiksnim kamatama (za dugoročne hipotekarne kredite) iznad četiri posto. Svatko tko se odluči za promjenjivu kamatnu stopu prilično riskira jer će Europska središnja banka nastaviti s povećanjem ključne kamatne stope. Šestomjesečni Euribor pao je s više od 14 godina vrhunca tijekom američkih bankovnih previranja i nakratko skliznuo ispod tri posto, no danas se vratio na 3,34 posto.
Europske gospodarske prognoze manje su mračne od američkih, no zahlađenje u proizvodnom sektoru ipak se osjeća. Inflacija i rastuće kamatne stope utječu na pad potražnje u proizvodnom sektoru. U strukturnom smislu, gospodarstvo ima problema, rekao je za Radio Slovenija Aleš Ahčan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, jer su ultralabavom monetarnom politikom ECB-a mnogi problemi gurnuti pod tepih. Injekcijama u nezdravo tkivo probleme smo odgodili u budućnost, a oni samo postaju veći. Pritom Ahčan ističe da imamo dvostruke škare ili negativnu spiralu. "Imamo inflaciju i pad potražnje u velikom dijelu fizičkog i poslovnog sektora, a s druge strane visoke cijene sirovina i energenata, a ujedno i visoke kamate. A prema nekim podacima, narudžbe već opadaju." I Ahčan vidi krizu odgovornosti i kaže da najveći dio nadolazećeg šoka trebaju snositi oni koji su imali najviše materijalne koristi od jeftinog novca.