Pritom je ECB najavio dodatna povećanja kamatnih stopa i početak smanjenja portfelja kupljenih obveznica, što će u budućnosti smanjiti likvidnost na globalnim tržištima kapitala. S obzirom na visoke cijene energenata prije početka ozbiljne zime i značajno povećane troškove zaduživanja u posljednjih šest mjeseci, najvjerojatnije možemo očekivati blažu recesiju u Europi u prvoj polovici sljedeće godine, a blaži oporavak u drugoj. pola godine.
Europsko će gospodarstvo u prvom tromjesečju trpjeti uglavnom zbog skupljih energenata i viših kamata, dok će oporavak u drugoj polovici godine biti potaknut uglavnom potrošnjom kućanstava, koja će u sljedeća dva tromjesečja biti lošija zbog inflatorna očekivanja i niže raspoloženje potrošača. Već diljem svijeta vidimo jasne znakove smanjenja potražnje u kućanstvima, kao i stagnirajuće razine proizvodnje.
U drugoj polovici godine u Europi očekujemo usporavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata. Uz očekivano umjerenu inflaciju u drugoj polovici iduće godine, ključ oporavka bit će snaga tržišta rada koje će, uz poboljšana inflacijska očekivanja, omogućiti poboljšanu potrošnju kućanstava u drugoj polovici 2023. Bude li problema u na tržištu rada možemo očekivati veću i dugotrajniju recesiju.
Dok rizici na svjetskim tržištima kapitala rastu, ulagači mogu svoju pozornost usmjeriti i na slovenska uvrštena poduzeća koja su manje zadužena i stoga lakše podnose udare financijskih kriza i recesija. Domaće tržište je među najmanje zaduženima, jeftinije i kontinuirano isplaćuje visoke dividende u regiji i šire. Među njima su tvrtke poput Krke, Luke Koper, NLB-a, Cinkarne Celje, Petrola, Triglava i Telekoma Slovenije. Investicijski "buket" dionica navedenih društava posljednjih je godina postao središnji izbor šireg broja ulagatelja, budući da nudi visok dividendni prinos i stabilno poslovanje domaćih uvrštenih društava u sve izazovnijim vremenima.
