Što bi malezijski investitori mogli donijeti Hrvatskoj i regiji?

U današnjoj Aziji pojam multietničke i multireligijske sredine eklatantno se prikazuje na primjeru Malezije.

'Azija u malom', Malezija sadrži većinu karakteristika koje definiraju cjelokupnu Aziju, kroz religiju, kulturu i političku strukturu. Danas je Malezija zemlja gornjeg dohodovnog razreda (BDP per capita 29.100 dolara), koja se uspjela transformirati od 70-ih godina prošlog stoljeća kad je bila proizvođač sirovina prema višeslojnoj ekonomiji. Potvrda toga podatak je kako Malezija slovi za jednu od samo desetak svjetskih sila koja posjeduju serijsku proizvodnju u autoindustriji.

Makroekonomski pokazatelji Malezije govore kako BDP (bruto domaći proizvod) iznosi ukupno 933.3 milijarde dolara (2017. godina), dok je struktura BDP-a iz iste godine: usluge 51%, industrija 38.8% i poljoprivreda 8.8%. Najvažnije industrije su redom: proizvodnja i prerada palminog ulja, nafte i prirodnog plina, svjetlosti, lijekovi, medicinska tehnologija, elektrotehnika i poluvodiči.

Vanjskotrgovinska razmjena iz 2017. godine iznosi 187.9 milijardi dolara, uz zemlje izvoza koje su zbog zemljopisne bliskosti karakteristične kao i u većini država svijeta – na regionalnoj bazi. Tako su najznačajnije zemlje izvoza: Singapur 15,1%, Kina 12,6%, SAD 9,4%, Japan 8,2%, Tajland 5,7% i Hong Kong 4,5%. Najznačajniji izvozni proizvodi su: poluvodiči i elektronička oprema, palmino ulje, nafta i ukapljeni prirodni plin, drvo i proizvodi od drveta, palmino ulje, guma, tekstil, kemikalije, solarni paneli.

U kontekstu suradnje s Europskom unijom, Malezija je trenutno suspendirala pregovore za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini. Kao glavni razlog navodi se odluka Europske komisije u okviru Direktive o obnovljivim izvorima energije (RED II), kategorizirajući palmino ulje kao neodrživo. Sporna klasifikacija stavlja palmino ulje na crnu listu biogoriva koja bi trebala biti ukinuta do 2030. godine. Ta odluka potencijalno bi nanijela veliki udarac Maleziji, koja je uz Indoneziju, najveći proizvođač palminog ulja. Prema podacima iz 2018. godine, trgovinska razmjena palminog ulja između Malezije i EU je 4.4%, te EU figurira kao drugi najveći uvoznik palminog ulja iz Malezije (nakon Indije).

Malezijski investitori fokusiraju se na razvijena i sigurna tržišta poput Velike Britanije (zbog kolonijalne prošlosti i tradicije), Singapura (zbog bliskosti i napredne ekonomije) te Australije, gdje većina Malezijaca emigrira. Trenutno na tim tržištima, investitori iz Malezije odlučuju se za tradicionalne sektore nekretnina, poput stambenih, uredskih i turističkih.

Prilike za malezijske investitore na području jugoistočne Europe s naglaskom na Republiku Hrvatsku, evidentne su na području turizma. Malezija posvećuje veliku pažnju razvoju zdravstvenog turizma, gdje u Hrvatskoj postoje potrebe i kapaciteti za tu vrstu turizma. Također, klasičan oblik turizma, preko turističkih tura do investiranja u hotele zainteresirao bi malezijske investitore. Treći potencijalni oblik investicija je na području energetike i infrastrukture. Primjerice, malezijski državni energetski div – Petronas – nedavno je alocirao dodatnih 350 milijuna dolara za ulaganja u startupove koje istražuju naprednu energetiku i infrastrukturu.

Trenutno investitori iz Malezije traže načine diversifikacije investicija, te je Republika Hrvatska strateški pozicionirana kao potencijalno početna destinacija prema otvaranju šireg zajedničkog tržišta EU.

Za kraj, gledajući globalnu sliku ultra bogatih (koji posjeduju više od 50 milijuna dolara), a koja broji gotovo 130 tisuća ljudi, u tom segmentu Azija je pretekla Europu. Na području Azije, Malezija se nalazi na šestom mjestu prema broju ultra bogatih, uz procjene da će do 2022. pridonijeti s preko 65% rasta novih azijskih bogataša.