Situacija na tržištima nalikuje onoj iz 70-ih godina

Guverner Feda Jerome Powell ponovio je kako je središnji cilj središnje banke borba protiv inflacije, a ključno je pitanje hoće li rast kamatnih stopa dovesti do recesije. Čak ni Powell ne zna točno kakav će biti ishod, rekavši da nema apsolutno nikakvog jamstva da će Fed moći postići svoje ciljeve.

U međuvremenu, John Williams iz njujorške podružnice Feda poziva na još brže zaoštravanje monetarne politike, uvjeren je da Fed na sjednici u srpnju, kao i u lipnju, morati ponovno zaoštriti kamatu za 0,75 postotnih bodova. Kako je rekao u intervjuu za CNBC, stopa fondova Fed-a bit će između 3,0 i 3,5 posto na kraju godine, a između 3,5 i 4,0 posto sljedeće godine. Očekuje se da će viši troškovi zaduživanja usporiti ovogodišnji gospodarski rast na 1,0 do 1,5 posto, a nezaposlenost porasti sa sadašnjih 3,6 na više od 4,0 posto.

Ipak, John Williams je uvjeren da značajno više kamate neće dovesti do tvrdog prizemljenja gospodarstva, što je prilično optimističan pogled.

U anketi stručnjaka s Wall Streeta koju je provela Deutsche Bank, 17 posto njih smatra da je recesija u Sjedinjenim Državama već počela ove godine. U istraživanju u veljači nije bilo niti jednog takvog mišljenja.

Čak i bakru, koji se smatra doktorom ekonomije (njegova cijena savršeno odražava gospodarska očekivanja, jer je iznimno važna sirovina), predviđa teška vremena: cijena mu je skliznula ispod 8000 dolara po toni, barem nakon veljače 2021. a da će biti teško govori i smjer kretanja nafte, gdje je situacija vrlo teška zbog sankcija protiv Rusije.

U banci JPMorgan analitičari su čak upozorili da bi cijena nafte mogla skočiti i do nevjerojatnih 380 dolara po barelu ako Putin odluči ozbiljno smanjiti rusku proizvodnju nafte, u ekstremnom scenariju za pet milijuna barela dnevno, što navodno ne utječe na rusku ekonomija uopće.prouzročio bi više štete.

Koliko je mračno bilo prvo polugodište na Wall Streetu, lijepo govore tri vodeća njujorška burzovna indeksa. S & P 500 pao je 20,6 posto (najviše od 1970.), Nasdaq 29,5 posto (najviše u povijesti), a Dow Jones skromnih 15,3 posto, što je još uvijek najviše od 1962. Prognoze za drugu polovicu godine uglavnom nisu optimistične, još uvijek postoji veliki rizik od još jedne veće rasprodaje, jer, prema Goldman Sachsu, burze trenutno samo odražavaju strah od blage recesije. Ako su tijekom prethodnih medvjeđih trendova 2008. i 2020. središnje banke priskočile u pomoć najavom dodatnog oslobađanja likvidnosti, ovoga puta na to ne treba računati. Upravo suprotno – središnje banke diljem svijeta nastavit će dizati kamatne stope, naravno u želji da smanje inflaciju.

Analogija s početkom 70-ih sasvim je prikladna: već tada je svijet bio zabrinut zbog (vijetnamskog) rata i inflacije ili stagflacije. Povjerenje potrošača sada je sve krhkije, tržište nekretnina se hladi, a vjerojatno će se ohladiti i dobit poduzeća. Idući tjedan počinje sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata američkih korporacija, najprije banaka JPMorgan Chase, Wells Fargo i Citigroup.

Analitičari predviđaju da će tvrtke uključene u indeks S&P 500 imati prosječan rast prihoda od 4,3%. Bitne će biti i prognoze, odnosno što tvrtke očekuju u drugoj polovici godine. Većina će se suočiti s nižim profitnim maržama....