GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Siromaštvo kuca i na naša vrata

Siromaštvo kuca i na naša vrata
TAMNI OBLACI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.10.2020 / 19:31
Autor: Krešimir Butković
KOLUMNA - Svjetska banka je objavila zabrinjavajući podatak da bi do kraja 2021. u svijetu moglo biti još 150 milijuna ekstremno siromašnih ljudi zbog posljedica korone te klimatskih promjena.

Riječ je o preživljavanju sa samo 1,90 dolara na dan. No, u svijetu gotovo 3,3 milijarde ljudi živi s prihodom od 5,5 dolara na dan što je granica siromaštva za zemlje nižeg odnosno srednjeg dohotka. Prevedeno u kunama to bi bilo oko 35 kuna dnevno.

Ovako na daljinu, dok vijesti čitate s ekrana svojih pametnih mobitela, sve vam to zvuči apstraktno i nimalo alarmantno. Vani je lijep sunčan dan. Ljudi sjede u kafićima, a i u doba najvećih neimaština vozili su se automobili i jeo se crni kruh. Nažalost, sigurnost, koju trenutno osjećamo naspram tužnih sudbina u svijetu, je na staklenim nogama. Današnji podatak da je u Hrvatskoj zaraženo 542 ljudi nijemo prihvaćamo kao brojku koja tek prostruji kroz našu svijest. Smatramo se nemoćnima da išta učinimo po tom pitanju.

Peremo ruke, štitimo se, nosimo maske no svejedno, baš poput predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, iz nekog razloga pokupimo tu bolest koliko god se držali mjera i ponašali odgovorno. Uostalom, ako naši vrli političari nisu zoran primjer odgovornosti, onda ne znam tko je. Hrvatska, kao i svijet, pod maskom zapravo ni sama ne zna što više učiniti u svezi pandemije i kako gospodarski zaštititi svoju egzistenciju.

Ta, pa i SAD koji je ekonomski i zdravstveno najjača zemlja na svijetu muku muči s koronom i njihove brojke su, za razliku od EU, daleko dramatičnijeg rasta. Situacija u kojoj vlada kirurški reže vitalne organe da se ne bi morala odreći lijepo manikiranih noktiju samo je uvod u ozbiljniju ekonomsku krizu ukoliko ne dođe do nužnog zaokreta. Naime, sada je onaj pravi trenutak da osim u ekonomskom restartu iskoristimo i restart savjesti te svoje gospodarstvo prilagodimo ekološki održivom razvoju kako u tehnologiji tako i u poljoprivredi te energetici. Bez konkretnih i značajnih mjera javne politike neće se postići bitni pomaci u oporavku.

Za tako nešto političko vodstvo trebalo bi imati razvijenu socijalnu inteligenciju kojom bi anticipirali pravovremene promjene i zakonske prilagodbe kojima bi se potaknulo društvo na aktivniji razvoj realnog sektora. Kad nam se pompozno docira s vrha da je osobna odgovornost svakog građanina presudna, jer, pazeći sebe čuvamo svakog drugog, očekujemo da ta odgovornost vrijedi za sve jednako. Obećanje da će se održati gospodarska aktivnost nikako ne smije biti deklarativnom. Gospodarska aktivnost je višeznačna i proteže se na sve segmente društva, a posebice na onu najzakinutiju, a to je aktivnost u kulturi. Uskratom gospodarske djelatnosti na bilo kojoj razini guramo društvo u zonu od 5,5 dolara po danu. To nikome ne treba.

Današnji prosvjed frizera koji naglašavaju važnost smanjenje stope PDV-a tek je smjerokaz vladi što im je činiti. Lako je dizati poreze.

Ovo je trenutak kad treba rasteretiti realni sektor i dati svima šansu da se oporave i omogući im se pravo na život. Stezanje remena ukidanjem pravobranitelja je notorna glupost. Njih s razlogom imamo po svakom pitanju. Da je pravednosti ne bismo ih ni trebali. Ukinimo ministarstva, državne tajnike, savjetnike, broj gradova, županija, općina. Ugledajmo se po tom pitanju, recimo, na Irsku.

Glede klimatskih promjena i gospodarstva, a što reći uz Trumpovu negaciju? Imamo suše, poplave, pijavice, uragane, tornada, ekstremno vruća ljeta, tople zime, topljenja leda u veličini dviju Kanada, plastične otoke usred oceana, plastiku u ribama, onečišćenja mora i obala naftom, onečišćen zrak, a jučer smo objavili i o dosad najvećoj ozonskoj rupi iznad Antarktika. Pametnom dosta.

Za sve koji žive u zabludi da se ništa ne događa, kunoljupci nas vode u ekstreme, od vremena do siromaštva. Igre brojkama, širenje panike i žmirenje pred očitom istinom vode nas u ponovnu izolaciju gdje se kroz odgovornost građana testira tolerancija na krajnje nekreativno i neinventivno djelovanje vlade.

Tagovi: siromaštvo, koronakriza, Svjetska banka, Gordan Jandroković, koronakriza u Hrvatskoj, lockdown, klimatske promjene, ozonska rupa
PROČITAJ I OVO
Tko je ubio Imunološki zavod?
ODGOVORNOST
Tko je ubio Imunološki zavod?
KOLUMNA - Pokušavam ne vjerovati pričama da su vrijedni ostaci Imunološkog zavoda već dio poslovnog plana nekog stranog farmaceutskog imperija.
Anksioznost i depresija postaju nove prijetnje zdravlju nacije
POSLJEDICE
Anksioznost i depresija postaju nove prijetnje zdravlju nacije
KOLUMNA - Psihoza kojom smo svakodnevno izloženi dovela nas je u stanje očaja pa posežemo za brzim ''rješenjima'' za svoje probleme.
GDPR u praksi: Evo zašto je izrečena novčana kazna zaštitarskoj tvrtki u Hrvatskoj
ZAŠTITA PODATAKA
GDPR u praksi: Evo zašto je izrečena novčana kazna zaštitarskoj tvrtki u Hrvatskoj
KOLUMNA - Zaposlenik zaštitarskog društva, koje obavlja poslove tehničke i fizičke zaštite, snimio je mobilnim uređajem snimku videonadzora s nadzornog ekrana te je podijelio s trećom osobom, nakon čega je snimka dospjela na društvene mreže i u medije.
Jesmo li svi mi majmuni?
LJUDI I POLITIKA
Jesmo li svi mi majmuni?
KOLUMNA - To bismo se trebali zapitati svi mi koji ćemo sutra izići na izbore i birati naše gradonačelnike, načelnike, zastupnike, vijećnike.
Nova politička abeceda Andreja Plenkovića
PREMIJER
Nova politička abeceda Andreja Plenkovića
KOLUMNA - Bez da je trepnuo, aktualni predsjednik Vlade i HDZ-a svojom izjavom Hrvatsku je svrstao među najnesigurnije zemlje svijeta...
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE