Europska središnja banka je na sjednici u rujnu doista deseti put zaredom podigla kamate, ovaj put za četvrt postotnog boda (pasivna kamata sada iznosi četiri posto i time je čak viša nego na prethodnoj sjednici). rekord u 2001.), ali je istodobno najavio da s rujanskim povećanjem vjerojatno završava ciklus zaoštravanja monetarne politike. Odaziv burzi bio je prilično impresivan: paneuropski burzovni indeks STOXX 600 u četvrtak je ojačao jedan i pol posto, što je najveći jednodnevni rast u posljednjih šest mjeseci. U petak je STOXX 600 još malo ojačao i dosegnuo novu petotjednu najvišu vrijednost. Pomogli su i pozitivni kineski makroekonomski podaci (veći kolovoški rast tvorničke aktivnosti i maloprodaje), kao i odluka kineske središnje banke da snizi razinu obvezne pričuve za poslovne banke.
Poruka ECB-a da se više ne očekuju dodatna povećanja kamatnih stopa dodatno je opteretila euro koji vrijedi samo 1,066 dolara, što je polugodišnji minimum. Gubi prema dolaru već deveti tjedan zaredom, što se nikada nije dogodilo od uvođenja zajedničke europske valute. Hedge fondovi su u najnepovoljnijem raspoloženju prema euru od početka ove godine, a pad eura je naravno i posljedica pogoršanja gospodarskih prilika u eurozoni i očigledne stagflacije. Prema najnovijim procjenama ECB-a, ovogodišnji rast BDP-a iznosit će samo 0,7%, inflacija ostaje previsoka (očekuje se da će biti 5,6% na kraju godine), nekretninski projekti suočavaju se sa sve višim kamatama (šest- mjesečni euribor već se popeo iznad četiri posto) staju, njemačka autoindustrija gubi na snazi, kineska je jednostavno konkurentnija. U UBS-u su izračunali da su troškovi proizvodnje električnog Volkswagena ID.3 čak 35 posto veći od konkurentskog modela kineske marke BYD Seal.
Ako Europa bude krenula prema recesiji, čini se da će je SAD izbjeći, iako će pravi učinak zaoštravanja monetarne politike još malo pričekati. Američka središnja banka sastat će se ponovno ovaj tjedan, gotovo sigurno (iako je potrošačka inflacija u kolovozu porasla na 3,7 posto) ovaj put ostavljajući kamatne stope nepromijenjene nakon što su ih podigli za čak 525 baznih bodova od prošlog ožujka. No, za razliku od ECB-a, Fed i dalje "prijeti" da zaoštravanje monetarne politike još nije gotovo i da bi sljedeće povećanje kamata moglo uslijediti već krajem listopada. Upravo ta nagađanja o tome gdje će biti vrhunac kamata u SAD-u i hoće li se inflacija doista dovoljno brzo početi približavati ciljanim dva posto, jako zaokupljaju ulagače, no može ih ohrabriti činjenica da je razdoblje od stezanje remena općenito je praćeno rastom dioničkih indeksa. Financijska tvrtka CFRA napominje da je u prethodnih šest Fedovih ciklusa dizanja kamata indeks S&P 500 dobio u prosjeku 13 posto od zadnjeg dizanja do prvog smanjenja kamata (u novom ciklusu popuštanja monetarne politike).
Prošlog je tjedna također održana inicijalna javna ponuda (IPO) britanskog proizvođača čipova Arma, koji je u vlasništvu japanske banke Softbank. U IPO-u je cijena jedne dionice iznosila 51 dolar (bio je to najveći IPO godine u SAD-u), trgovanje na burzi Nasdaq počelo je u četvrtak po cijeni od 56,10, a zadnja cijena bila je 63,59 dolara, što je 25 posto iznad cijene iz javne prodaje. No, ako je u četvrtak u New Yorku vladalo ohrabrujuće raspoloženje, i zbog uspješnog debija Arm Holdingsa, dan kasnije sve je bilo drugačije. I to upravo zbog proizvođača čipova! Najveći među njima, tajvanski TSMC, zatražio je od svojih najvećih dobavljača odgodu isporuke opreme za proizvodnju čipova. Dionice AMD-a pale su za gotovo pet posto, Nvidije za gotovo četiri, Intela za dva posto. Dionice Arma otvorile su dan na 69 dolara (cijena koja stavlja tržišnu kapitalizaciju tvrtke znatno iznad 70 milijardi dolara), ali su završile dan na 60,75 dolara, što je pad od 4,5 posto na dan. Mnogi od preostalih tehnoloških divova također su izgubili, a Nasdaq je samo u petak skliznuo 1,56 posto i također potonuo u crveno za cijeli tjedan.
A kako u ovim vremenima, kada je zaista nezahvalno predviđati budućnost, postupaju veliki? Najnovije istraživanje Bank of America među upraviteljima fondova pokazalo je značajan pomak s tržišta u razvoju na američke dionice. Glavni moto bio je "izbjeći Kinu", što je dijelom utjecalo i na pad tečajeva na Ljubljanskoj burzi. Ako je u veljači 78 posto ispitanika očekivalo snažniji rast kineskog gospodarstva, sada u takav scenarij ne vjeruje niti jedan ispitanik. Zanimljivo je i mišljenje poznatog milijardera Raya Dalia iz Bridgewater Associatesa. Naglasio je da trenutačno preferiraju gotovinske pozicije nego obveznice, iako je prinos na 30-godišnju američku obveznicu gotovo 4,5%. Kaže da za njega obveznice nisu dugoročno dobro ulaganje te da će investitori, razočarani niskim realnim kamatama (odnosno, uzimajući u obzir inflaciju), s vremenom krenuti u prodaju obveznica, što će dodatno povećati njihov traženi prinos.
