GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Obnova i privatizacija: Dvije hrvatske priče koje nikako da dobiju epilog

Obnova i privatizacija: Dvije hrvatske priče koje nikako da dobiju epilog
VJEČNE TEME
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.01.2021 / 20:23
Autor: Nikola Bekavac
KOLUMNA - Hrvati uče na povijesti, povijesti koju su sami stvarali, pisali. I to je dobro sve dok mislimo da ne učimo na greškama nego na prokušanim receptima. Formula je jednostavna: imamo stabilnu većinu, imamo vlast i možemo što hoćemo.

Ne baš tako doslovno. Možemo donositi zakone, uredbe i pravilnike kakve hoćemo. I to demokatskom procedurom i ništa lakše ih je provoditi. E, tu se sudaraju privatizacija i obnova razrušenih kuća od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, privatizacija od koje se nismo još oporavili i obnova za koju nitko ne zna kada će završiti, zapravo kada će početi.

Nakon provedene privatizacije, 70 posto privatiziranih društava smanjilo je svoju vrijednost. Od prosječno 408 zaposlenih po poduzeću nakon privatizacije došlo se do 160 zaposlenih. Svako četvrto poduzeće nakon privatizacije je propalo, a temeljni kapital privatiziranih poduzeća spao je na tek 3,95 posto temeljnog kapitala od prije privatizacije.

Podaci su to Državne revizije iz 2004. godine.

Pokrenut je i poneki sudski proces u slučajevima kada se pretjeralo, ali imamo malo pravomoćnih presuda. Mnogi su postupci otišli u zastaru, a za mnoge je utvrđeno da su bili u skladu sa zakonom, uz opasku da baš svi zakoni koji su regulirali privatizaciju nisu niti pravični niti moralni.

A pravosuđe je tu dalo veliki stručni doprinos. Na jednom od procesa sutkinja je upitala optuženika, privatizatora, je li imao novaca na računu kada je dizao kredit za kupovinu poduzeća, a on joj je lako i logično odgovorio: Da sam imao, ne bih dizao kredit!

Završio je Domovinski rat, VRO Bljesak i Oluja i život je trebalo vratiti u normalu. Ljude na razrušena ognjišta. Donosi se Zakon o obnovi i činovnici Ministarstva razvoja i obnove zasukali su rukave. Zakon o građenju u dijelu kojim je regulirana rekonostrukcija objekata, radovi na srušenim i oštećenim objektima morali su biti izvedeni na način da se kroz rekonstrukciju moralo djelovati na bitna svojstva građenja, a jedno od tih svojstava je i otpornost na potres.

Netko je zaključio da bi to ipak bilo preskupo, politički trenutak zahtijevao je brzo djelovanje pa makar se radilo o kozmetici. Izabrana je sanacija.

Sanacija objekata značila je otklanjanje štete i povratak na predratno stanje. Usljedila je Uputa o sanaciji temeljem pravilnika Ministarstva. Tijekom same obnove s više naputaka usmjeravan je čitav proces. Koristio se tu i demokratskom većinom donesen Zakon o obnovi kojim razrušene i oštećene kuće nisu trebale sve zakonom predviđene akte za gradnju, bili su izuzeti od Zakona o građevinskoj dozvoli. Moguće da je bilo i situacija kada su predstavnici pojedinih tvrtki uključenih u obnovu javljali stanje na terenu i svoje želje prema ministarstvu i na osnovu toga da su izrađivani silni naputci.

U vremenu od 1997. do 1999. godine na području Sisačko-moslavačke županije pod ove uredbe i bezbrojne naputke potpalo je oko 25 tisuća objekata na kojima je radilo oko 200 izvođača uz 80 projektantskih i nadzornih tvrtki. Na Državnom odvjetništvu, ali i na Državnoj reviziji je zadaća da tim ljudima, koji snijeg dočekuju na dvorištu ili naslagani kao sardine u kontejneru, daju odgovore što je bilo s njihovim kućama, jesu li rekonstruirane ili sanirane i tko je donio tu odluku. Tko je donio odluku po kojoj oni danas nemaju svoje kuće?

P.S. Nisam stručnjak, ni pravni, ni građevinski, ali u ovom kontekstu postavljam pitanje dobro zbrinutim zastupnicima, koje će zakone preskočiti; Zakon o obnovi Zagreba i dvije županije? Hoće li to preskakanje građanima donijeti boljitak ili njima poene na prvim izborima?

Tagovi: obnova, privatizacija, pretvorba, Zakon o obnovi, Sisačko-moslavačka županija, potres u Petrinji, Ministarstvo obnove i razvoja
PROČITAJ I OVO
Kosturi iz ormara
KRIMINAL U OBNOVI
Kosturi iz ormara
KOLUMNA - Banovina ili Banija, Banija ili Banovina tema je koja je bila tek predjelo gladnoj i izluđenoj političkoj javnosti (običnom puku, medijima, političkim strankama, znanstvenicima). Bačenu kost oglodao sam i sam i prejeo se, Od podvale me još uvijek želudac boli.
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
NJEMAČKE DILEME
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
KOLUMNA - Političari se moraju uzdati u ljude koji će se dobrovoljno pridržavati mjera. Premijer Bavarske Söder izabrao je loš trenutak za glasna razmišljanja o uvođenju obveznog cijepljenja.
Banija ili Banovina, svejedno je: Ova država nije funkcionalna
TEATAR APSURDA
Banija ili Banovina, svejedno je: Ova država nije funkcionalna
KOLUMNA - Tko me može uvjeriti da ova Država doista funkcionira? K tome još i da dodamo onu popularnu "pravna država". Funkcionira, ali simbolično, tek tu i tamo. I kako će takva Država obnoviti potresom razrušeno područje Lijepe naše?
Šta donosi Zakon o digitalnoj imovini?
REGULATIVA
Šta donosi Zakon o digitalnoj imovini?
KOLUMNA - Dana 17. decembra 2020. godine na sednici Narodne skupštine Republike Srbije, usvojeno je nekoliko zakona, među kojima se našao i Zakon o digitalnoj imovini.
Što se krije iza korekcije na tržištu kriptovaluta?
KRIPTOVALUTE
Što se krije iza korekcije na tržištu kriptovaluta?
KOLUMNA - Na strani prodaje bili su neki glavni investitori (poput Guggenheim Partners) koji su se prošle godine pobrinuli za snažno jačanje bitcoina. Čak i rudari prodaju toliko puno koliko nisu od srpnja 2019. godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE