Uz to, potvrđen je rast BDP-a u drugom tromjesečju od 2,1 posto. Američka središnja banka zadržala je prošlog tjedna kamatne stope nepromijenjenima, ali je nagovijestila mogućnost još jednog povećanja prije kraja godine. Nešto je manje izgledno čak i eventualno smanjenje kamata u nadolazećoj godini, budući da središnja banka SAD-a učvršćuje svoju poziciju, visoke kamate na dulje razdoblje. U narednom tjednu:
Indeks gospodarskog raspoloženja Europske komisije u eurozoni u rujnu je pao peti mjesec zaredom. Na posljednjem mjerenju iznosio je 93,3, što je manje od kolovoških 93,6 bodova, ali ipak iznad očekivanja analitičara koji su predviđali 92,5 bodova. Rezultati ankete Europske komisije potvrđuju poruke iz drugih anketa da je bruto domaći proizvod u eurozoni vjerojatno pao u trećem kvartalu.
Prosjek tog indeksa u trećem tromjesečju iznosio je 93,8 bodova, što je manje nego u drugom tromjesečju, kada je gospodarski rast bio jedva osjetan. Pogoršanje sentimenta rezultat je pesimističnog pogleda kućanstava na svoju financijsku situaciju i gospodarstvo u cjelini. Raspoloženje potrošača opada iu Americi, gdje je indeks pao na 103 boda, što je niže od očekivanog konsenzusa od 105,5 bodova.
Drugi uzastopni pad povjerenja potrošača u Americi uglavnom odražava rast cijene benzina, koja je od svibnja porasla za gotovo desetinu. Pad indeksa S&P 500 od kraja srpnja također nije pomogao poboljšanju raspoloženja. Sve to koči oporavak povjerenja potrošača. Ukupni pad američkog indeksa povjerenja potrošača u rujnu odražava se na komponentu očekivanja, koja je pala za 9,6 bodova na 73,7.
Potrošački pesimizam u početku će utjecati na cijene nenužnih ili diskrecijskih dobara, no sve dok imamo rekordno snažno tržište rada kod kuće i u eurozoni, učinak pesimizma na kretanje cijena osnovnih dobara bit će ograničen. Dok se ne smiri kretanje cijena osnovnih dobara, bolno ćemo osjetiti povećane kamatne stope središnje banke, one će biti s nama još neko vrijeme, dok se njihovo povećanje više ne očekuje. Inflacija se smiruje, ekonomska aktivnost potpomognuta potrošačima u ovoj godini se hladi, a rizici se zahuktavaju u eurozoni, što se očituje u brzom rastu prinosa na državne obveznice europskih zemalja. Najveće ubrzanje rasta prinosa očekuje se kod talijanskih obveznica, koje ubrzano povećavaju razliku u prinosu u odnosu na prinos desetogodišnjih njemačkih obveznica. Prinos na talijanske 10-godišnje obveznice već je u vrijeme pisanja bio 4,9 posto, dobivši oko 40 baznih bodova u tjedan dana.
Istovremeno, ECB i Fed inzistiraju na stavu da će kamatne stope još dugo ostati visoke, što, naravno, nije zapisano u kamenu. Ažurirane prognoze Feda ukazuju na vrlo blago hlađenje gospodarstva i dug put do ciljne temeljne inflacije od 2 posto. Nedavno su Njemačka i Francuska izdale tromjesečne trezorske zapise s prinosima od 3,73 i 3,83 posto. Istodobno, Ilirika, kao primarni upisnik državnih zapisa, najavljuje da će Republika Slovenija izdati 3-, 6- i 18-mjesečne državne trezorske zapise na aukciji u utorak, 10. listopada.
