Uz nastavak zaoštravanja monetarne politike američkih federalnih rezervi (Fed) i Europske središnje banke (ECB), možemo očekivati da će prinosi na obveznice kratkoročno blago porasti.
Općenito, za 2023. godinu možemo očekivati daljnji rast kamatnih stopa prije nego što počnu padati. Ne dođe li do značajnijeg pogoršanja svih globalnih rizika, u prvom polugodištu možemo očekivati nižu ili umjereniju potrošnju kućanstava i nešto manje privatnih investicija zbog općih i energetskih troškova te viših kamata. To će nam najvjerojatnije donijeti blaže zahlađenje gospodarskog rasta u Europi i šire, ali već u drugoj polovici godine ili najkasnije nakon završetka zime možemo očekivati oporavak nauštrb oporavka rasta u potrošnje kućanstava i nauštrb javnih investicija.
S rizičnijim klasama ulaganja, poput dionica, naravno, sada morate biti još oprezniji, ali možemo očekivati da će ove godine doći do točke kada će one biti puno zanimljivije nego što su bile prošle godine, jer će i one biti imaju traženi prinos morali povećati ove godine.
S obzirom na povećane rizike i već poboljšanu profitabilnost globalnih obveznica, one nakon duljeg vremena postaju zanimljivije, posebice konzervativnijim investitorima. U trenutku komentara šestomjesečni Euribor iznosio je gotovo 2,9 posto, a prinos na slovenske desetogodišnje obveznice 3,3 posto.
Trenutno su u fokusu obveznice s kratkim dospijećem (na primjer, tromjesečne obveznice, koje se nazivaju i komercijalni papiri), koje tvrtke i pojedinci mogu držati do dospijeća i posljedično se rotiraju. Dakle, rotacija ovih vrlo kratkoročnih obveznica na mnogo je mjesta zanimljivija ili povoljnija od prinosa na bankovne depozite. S vremenom, međutim, možemo očekivati da će i prinosi na dugoročne obveznice postati zanimljivi, što bi dugoročno moglo biti prihvatljivije širem krugu investitora.
